WMO, 22. 3. 2017. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoj novi, dugo očekivani digitalizirani Međunarodni atlas oblaka – svjetski referentni priručnik za opažanje i identificiranje oblaka koji utječu na vremenske prilike, klimatski sustav i hidrološki ciklus.
Novi atlas spaja tradiciju 19. stoljeća s tehnologijom 21. stoljeća. Sadrži stotine fotografija koje su poslali meteorolozi, fotografi i zaljubljenici u oblake diljem svijeta.
Uključuje nove klasifikacije oblaka kao što su volutus, oblak u obliku svitka, oblaci nastali ljudskim djelovanjem kao što su kondenzacijski tragovi (contrails) koji katkad nastaju prolaskom zrakoplova, te asperitas, dramatični lelujavi oblak koji je zagolicao maštu javnosti. Također govori i o meteorološkim pojavama kao što su duga, halo, snježni vrtlog i zrna tuče.
“Međunarodni atlas oblaka je najveći autoritet i najopsežniji referentni priručnik za identifikaciju oblaka. Uživa legendaran ugled među zaljubljenicima u oblake i služi kao ključan obrazovni alat za stručnjake zaposlene u meteorološkim službama i u sektorima kao što su zrakoplovstvo i transport”, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
“Rijetke su prirodne pojave kroz stoljeća nadahnule toliko znanstvenih i umjetničkih promišljanja kao oblaci”, dodao je g. Taalas. “Aristotel je prije više od dva tisućljeća proučavao oblake i napisao raspravu o njihovoj ulozi u hidrološkom ciklusu. Danas znanstvenici shvaćaju da oblaci igraju ključnu ulogu u reguliranju energetske ravnoteže Zemlje, klime i vremena”, poručio je g. Taalas u poruci povodom Svjetskog meteorološkog dana, 23. ožujka.
“Ako želimo prognozirati vrijeme, moramo razumjeti oblake. Ako želimo modelirati klimatski sustav, moramo razumjeti oblake. I ako želimo predvidjeti dostupnost vodnih resursa, opet moramo razumjeti oblake”, objasnio je g. Taalas.
Razumijevanje oblaka tema je ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana, kojim se obilježava godišnjica konvencije kojom je osnovana WMO 1950. godine, te kojime se ukazuje pažnja na ključno značenje nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi za sigurnost i dobrobit društva.
Teme koje se odabiru za Svjetski meteorološki dan odražavaju tematska pitanja vezana uz vrijeme, klimu i vodu. Razumijevanje oblaka odabrano je kako bi se vremenski poklopilo s predstavljanjem digitalne verzije Međunarodnog atlasa oblaka, koji je proizvod opsežnog procesa revizije i javnog natječaja za fotografije diljem svijeta.
Tradicije 19. stoljeća
Međunarodni atlas oblaka prvi je put objavljen krajem 19. stoljeća. Sadrži detaljan priručnik koji opisuje standarde i brojne fotografije oblaka i drugih meteoroloških pojava. Zadnji put je ažuriran 1987. godine, prije početka internetske ere. Glavni oblik izdanja iz 2017. po prvi put bit će oblik web portala, čime se omogućuje mnogo bogatiji sadržaj i prezentacija. Možda će kasnije biti objavljen u papirnom obliku.
“Ovo je najvažniji svjetski referentni priručnik za opažanje i klasifikaciju oblaka i drugih vremenskih pojava. Atlas sadrži fotografije, definicije i objašnjenja koje prihvaća i koristi svih 191 država i teritorija članica Svjetske meteorološke organizacije”, rekao je Bertrand Calpini, predsjednik WMO-ove komisije za instrumente i metode opažanja (CIMO), koja je rukovodila procesom revizije.
“Novo izdanje po prvi put objedinjuje sve vrste mjerenja, uključujući površinska mjerenja vrlo sofisticiranom tehnologijom, in situ opažanja i opažanja u svemiru, te daljinska istraživanja (remote sensing), pružajući ljudskom promatraču revolucionaran alat za razumijevanje oblaka”, rekao je g. Calpini.
“Radna skupina koja je radila na Međunarodnom atlasu oblaka morala je birati između tisuća fotografija koje su poslali meteorolozi, zaljubljenici u oblake i fotografi iz čitavog svijeta”, rekao je Chi-ming Shung, direktor Hongkonškog opservatorija, gdje je smješten web portal. “Odabrali smo najbolje od najboljih. čast nam je što smo bili uključeni u stvaranje tako vidljivog proizvoda Svjetske meteorološke organizacije. Pozdravljamo WMO-ovo ažuriranje Međunarodnog atlasa oblaka, koji nam pruža jedinstvenu platformu za uključivanje javnosti u bolje razumijevanje oblaka, vremena i klime.”
Klasifikacija oblaka
Današnji međunarodni sustav klasifikacije oblaka temeljen na latinskom jeziku potječe iz 1803. godine, kada je meteorolog-amater Luke Howard napisao Esej o modifikaciji oblaka.
U njemu postoji deset osnovnih rodova oblaka (genera), koji su definirani svojim mjestom nastanka na nebu i približnim izgledom. U novom Međunarodnom atlasu oblaka nisu dodani novi rodovi.
Visoki oblaci u pravilu imaju podnicu na oko 5 000 metara iznad površine Zemlje; srednji oblaci imaju podnicu na između 2 000 i 7 000 metara iznad površine Zemlje; a niski oblaci u pravilu imaju podnicu na najviše 2 000 metara iznad površine Zemlje.
U nazivu većine oblaka prisutni su latinski prefiksi i sufiksi koji zajedno upućuju na karakter oblaka. Među njima su:
- Alto: srednji (iako je latinsko značenje visok)
- Cirrus/cirro: pahuljast, pramenast
- Cumulus/cumulo: kupolast/napuhnut
- Nimbus/nimbo: kišni
- Stratus/strato: ravan/slojevit i gladak
Deset rodova dalje se dijeli u vrste (species) koje opisuju oblik, internu strukturu i različite vrste, koje opisuju transparentnost i raspored oblaka. Ukupno postoji oko 100 različitih kombinacija.
Rodovi se dalje dijele u vrste. Novi Međunarodni atlas oblaka uveo je novu vrstu: volutus ili zarolani oblak (od latinskog volutus, što znači smotan), koji se javlja unutar rodova altocumulus i stratocumulus. Opisuje dugu, obično nisku horizontalnu masu oblaka u obliku cijevi koja se često doima kao da se valja oko horizontalne osi.
Dodano je i pet novih dopunskih značajki: asperitas, cavum, cauda (često zvan oblak-rep), fluctus (poznat kao Kelvin-Heimholzov val) i murus (poznat kao zid od oblaka).
Među njima je najpoznatiji asperitas (naziv dolazi od latinske riječi koja označava grubost). Fotografije ovog dramatičnog oblaka nalik na val zagolicale su maštu javnosti diljem svijeta. Društvo ljubitelja oblaka (Cloud Appreciation Society) smatralo je da bi trebalo uvesti novu klasifikaciju kojom bi se opisali oblaci ovakvog izgleda. U atlas je uključena i pobjednička fotografija natječaja posvećenog asperitasu kojeg je organiziralo društvo.
“Asperitas je prvi put prepoznat uz pomoć građanske znanosti, što je omogućila moderna tehnologija. Kad nam članovi Društva ljubitelja oblaka pošalju fotografije dramatičnih prizora na nebu iz raznih dijelova svijeta, moguće je uočiti obrasce. Tako je došlo do prijedloga o novoj klasifikaciji i zadovoljstvo nam je objaviti da ga je WMO odlučila uvrstiti u svoje mjerodavno referentno djelo za klasifikaciju oblaka”, rekao je Gavin Pretor-Pinney, osnivač Društva ljubitelja oblaka.
Uključen je i novi pomoćni oblak flumen. Poznat kao “dabrov rep”, povezuje se sa snažnim superćelijskim konvektivnim olujama.
Međunarodni atlas oblaka također predlaže pet novih posebnih oblaka: cataractagenitus, flammagenitus, homogenitus, silvagenitus i homomutatus. Sufiks -genitus ukazuje na lokalizirane čimbenike koji su doveli do nastanka ili rasta oblaka, dok se -mutatus dodaje kad je uslijed tih čimbenika došlo do nastanka oblaka promjenom iz nekog drugog oblika. Na ove posebne oblake utječu veliki slapovi, lokalizirana vrućina uzrokovana šumskim požarima, zasićenost zraka iznad šuma i ljudsko djelovanje. čest primjer homogenitusa su kondenzacijski tragovi (contrails) koji katkad nastaju prolaskom zrakoplova.
Svečanost u povodu Svjetskog meteorološkog dana prenosit će se uživo putem weba kako bi zaljubljenicima u oblake diljem svijeta bio omogućen prvi susret s Međunarodnim atlasom oblaka i njegovim novim uvidima u ljepotu i snagu prirode.
Pojedinosti o Svjetskom meteorološkom danu dostupne su ovdje
Poruka glavnog tajnika WMO-a dostupna je ovdje
Međunarodni atlas oblaka dostupan je na https://www.wmocloudatlas.org
Izvor: DHMZ
