Što je temperatura rosišta (Tros)?
Kada govorimo o temperaturi rosišta (Tros) onda se misli na onu temperaturu do koje bi se zrak trebao ohladiti pri jednakim uvjetima kako bi postigao potpunu zasićenost vlagom u zraku. U zraku se uvijek nalazi određeni postotak vlage pa njega obično izražavamo u postocima relativne vlažnosti zraka (RH – relative humidity – npr. 75 %). Temperatura (T) i vlaga (RH) su u većini slučajeva obrnuto proporcionalne što znači da kada temperatura zraka pada – vlaga (RH) raste i obrnuto. Kada bi se u zraku nalazilo 100% vlage (RH) onda govorimo da je zrak potpuno zasićen, a primjer toga je oblak ili magla što je ustvari oblak pri tlu.
S obzirom da smo rekli da su temperatura (T) i vlaga (RH) obrnuto proporcionalni, tu ulazi u priču temperatura rosišta (Tros) koja u danom trenutku govori do koje bi se temperature trebala spustiti temperatura zraka (T) kako bi vlaga (RH) iznosila 100 %. Na primjer, u zraku se u ovim trenucima na području Matulja mjeri 5,7°C (T) i 79% (RH), a temperatura rosišta iznosi 2,4°C (Tros). Kada bi temperatura zraka iz nekog razloga pala na 2,4°C (T), u zraku bi bilo 100% vlage (RH). No zašto je uopće bitno znati temperaturu rosišta (Tros) ?
U nekim situacijama primjerice zimi kada puše jaka bura, često znamo opažati kako snijeg pada do mora iako su vani pozitivne temperature, nerijetko i preko 5 °C. U takvim okolnostima pošto znamo da bura jako dobro suši našu robu, ona ujedno i isušuje zrak pa se tada u zraku mjeri npr. 5,0 °C (T) i 65 % (RH) dok temperatura rosišta iznosi -1,0°C. Snijeg koji pada ponajviše ovisi o svom “preživljavanju” do tla kolika je temperatura rosišta (Tros) pa ako je njena vrijednost u minusu kao u primjeru iznad, onda pahulja snijega može preživjeti do tla i pri 5,0 °C (T) temperature zraka.
Nekad također znamo opaziti da pada čista kiša pri samo 2°C temperature zraka (T), no odgovor leži u visokoj vlazi zraka koja je u tim trenucima preko 90% (RH) pa temperatura rosišta iznosi oko 1 °C (Tros).
Također bitno je znati da vlaga zraka (RH) raste prilikom nailaska i za vrijeme trajanja oborina dok je temperatura rosišta (Tros) više vezana za generalno opadanje temperature u višim slojevima atmosfere. Ako primjerice imamo oblačno vrijeme uz 2,5 °C (T) i 75% (RH) te -1,5 °C (Tros) i znamo da će ubrzo doći oborine bez zatopljenja po visini, onda možemo očekivati porast vlage (RH) i pad temperature (T) prema vrijednosti temperature rosišta (Tros) koja je u ovom slučaju u minusu pa je za očekivati oborine u obliku snijega.
Slična se situacija i trenutno nalazi na Kvarneru, pogotovo njenom zaleđu iznad 350 m.n.v. gdje bi, ukoliko dođe do nailaska oborina, one mogle padati u obliku snijega.
