Prodor za knjige
Od smrznutih kanala u Veneciji, do snijega na grčkim i španjolskim plažama. Ovaj siječanj definitivno može stati uz bok arktičkih prodora iz 2006. i 2012. godine, a u svojim ranijim analizama najavljivali smo mogućnost nastanka pravih zimskih scenarija, još u studenom prošle godine.
Vidjelo se i ranije da bi moglo nešto biti
Nismo tu mogućnost najavili na “blef” već uzimajući u obzir brojne parametre. Jedan od njih je iznadprosječni snježni pokrivač koji se formirao na sjeveru Euroazije od listopada do studenog, a protezao se doslovno od Atlantika do Pacifika.
Ovaj savršeni jesenski trend nastao je zahvaljujući negativnim AO i NAO indeksima koji su pak nastali kao posljedica slabljenja polarnog vrtloga, zbog čega se u Sibir spustila velika jezgra hladnoće, uz anticiklonu i do 1070 hPa.
Ekstremi
Nevjerojatna hladnoća zahvatila je istočni Sibir još u studenom, da bi se u prosincu proširila i na zapadni Sibir, a u siječnju je ekstremno hladan zrak stigao i do juga Europe, donoseći snijeg i na otoke Sredozemlja.
Temperature su se spustile i do -40°C u siječnju, a na većem području pao je i novi snijeg koji je samo dodatno stvarao refleksiju na Zemljinoj površini i odbijao bilo kakvo zatopljenje.
Prvi od dva vala sibirske hladnoće spustio je temperaturu do -54°C u Rusiji, -43°C u Finskoj, -41°C u Austriji, -37C u Poljskoj, -35°C u Slovačkoj i -32°C u Italiji.
Sibirska hladnoća prvo je pogodila Skandinaviju pa se u finskom dijelu Laponije temperatura spustila i do -43°C. U Archangelsku u Rusiji izmjereno je -41°C (najhladniji siječanjski minimum od 1999.), Moskva je 7. siječnja imala temperaturu tijekom noći -32°C (najnižu u proteklih 120 godina). Rekord iznosi -35°C i star je 130 godina. Do -37°C spustila se temperatura u Poljskoj, dok je -35°C bila najniža temperatura u Slovačkoj.
Rekordna hladnoća zabilježena je u Napulju na jugu Italije. Tamo je 8. siječnja izmjereno -5.7°C, što se nije dogodilo od 1929. godine.
Snježni pokrivač 8. siječnja
Nije bilo slično od veljače 2012.
Arktički prodor iz ovog mjeseca prvi je takav, još od veljače 2012. godine, kada se nad Atlantikom i Europom stvorio sličan trend. Anticiklonalni blok nalazio se na zapadu Europe, blokirajući toplinu s Atlantika, a istovremeno se snažna ciklona spustila s područja Skandinavije, a njenim dolaskom do Sredozemlja, povukla je sa svoje stražnje strane veliku količinu hladnoće na jug Europe.
Ciklona od 980 hPa donijela je obilan snijeg Njemačkoj, Poljskoj, Baltiku pa sve do Sredozemlja, a posebno je intenzivan bio snijeg na zapadnoj obali Jadrana, nastao zbog olujne bure na istočnoj strani Jadrana koja je puhala. Na hrvatskoj strani bura je suh i hladan vjetar. Međutim, prelazeći preko morske površine, zrak se obogatio vlagom, što je dovelo do snježnih oborina na drugoj (talijanskoj) strani. Regija Abruzzo je dobila i do 3 metra snijega uz brojne nevolje i opasnosti. (Foto: San Biaso)
Snijeg je još padao na Siciliji, Kreti, Cipru, a s drugim valom hladnoće i na Balearima, na jugoistoku Španjolske te u Alžiru i Tunisu.
Dea-lupa ? @lilnefertitties, jug Italije
Grčka, Forecast Weather Greece
Baleari, Patricia Smyth McKeown
Konstantna hladnoća od -10°C, noćima i do -20 ili 30°C zaledila je rijeke pa je na Dunavu obustavljena plovidba, a u pomoć su Hrvatskoj iz Mađarske poslani i ledolomci.
Povratak Atlantika
S posljednjim danima siječnja vraća se nešto veća ciklonalna aktivnost na Atlantiku, uz uspostavu anticiklone od Skandinavije do Jadrana, što će značiti da će se hladni prodori premještati istočnije od nas, a nama pristizati ipak nešto topliji zrak, iako se on neće previše osjetiti na kontinentu na kojem bi moglo biti i dugotrajne magle, što podsjeća na sušni prosinac 2016. godine.
Ipak, neki modeli ostavljaju mogućnost i za oborine zbog prisutnosti visinske ciklone na samom kraju mjeseca, a čiji bi se utjecaj nastavio i prvih nekoliko dana veljače te bi kiše bilo na Kvarneru, a kiše i snijega u Gorskom kotaru.
Iako trenutne karte kojima raspolažemo nisu povoljne za neke veće zimske situacije u veljači, ne znači da će i ostati tako, jer modeli sugeriraju još jedno zatopljenje u polarnoj stratosferi. Početak veljače s izraženom ciklonalnom aktivnosti na Atlantiku i anticiklonom nad nama (ali uz moguću prisutnost visinske ciklone). S odmicanjem mjeseca vidi se mogućnost formiranja anticiklonalnog bloka od Skandinavije do Grenlanda, čime će rasti mogućnost i hladnih prodora u Europi južnije. O položaju tog bloka ovisit će i koliko će hladnoće stići.
Analizu cijele situacije za Hrvatsku donosimo u nastavku.
Anticiklonalni greben prolazno je malo oslabio, sutra će sa sjeverozapada ponovno jačati, a ciklona nad zapadnim Sredozemljem postupno se premješta prema Jonskom moru. Njen utjecaj neće se previše osjećati osim po buri koja opet može imati olujne ili orkanske udare tijekom utorka, srijede i četvrtka, no u Rijeci ona neće biti tako jaka kao prethodna.
Kao što je vidljivo na prikazu modela, ciklona će se držati podalje Kvarnera, a u Gorskom kotaru može pasti tek malo snijega. Krajevi bliži cikloni (dalmatinski otoci, jug Dalmacije, istok Slavonije), mogu dobiti i nešto kiše i snijega.
Do petka će ojačati anticiklona koja će se protezati od Skandinavije do Jadrana, umanjujući mogućnost bilo kakvih oborina. Slično se dogodilo i u prosincu 2016. godine kada je bilo jako sušno. Ovakve situacije za Jadran znače puno sunca i ugodno vrijeme, a dulje zadržavanje anticiklone nad kontinentom stvorit će inverziju, zbog koje magle mogu biti svakodnevna pojava.
Međutim, uz mogućnost visinskog vrtloga, unatoč anticikloni, postojat će mogućnost i oborina.
Početkom veljače situacija će biti nepovoljna za konkretniju zimu. Hladnoća će se nalaziti istočnije od grebena naše anticiklone, a Hrvatska će imati nešto topliji zrak, no ne i odviše topao, upravo zbog mogućnoti duljeg zadržavanja magle u unutrašnjosti, dok će na Jadranu biti ujutro hladno, danju ugodno.
Istovremeno će ojačati ciklonalna aktivnost nad Atlantikom pa fronte mogu stići do Sredozemlja, a s njima i topliji zrak nama s njihove prednje strane.
Današnji prognostički materijali daju do znanja da bi se takav trend s nešto jačim Atlantikom mogao nastaviti i u prvih 10 dana veljače. Tada bi na scenu trebalo stupiti ono što se već sada događa u višim slojevima stratosfere, a radi se o tzv. naglom zatopljenju u stratosferi, koje, ako se pravilno propagira u niže slojeve vodi do anticiklonalnog bloka koji bi se uspostavio nad Grenlandom i Skandinavijom.
Nešto slično se već dogodilo, zbog čega je nastupio val hladnoće u siječnju, moguće je da se u 2. dekadi veljače stvari opet zimski slože. Uostalom, veljača slovi za najhladniji zimski mjesec koji je usto i jako prevrtljiv.
Također, ne treba podcijeniti niti “moć” visinske ciklone, koja je jako teška za prognozu, jer ju modeli ne vide, a svejedno može donijeti veće promjene, iako se po tlaku njena prisutnost neće osjetiti.
