U mjesecu lipnju, drugome najtoplijem lipnju u Švicarskoj, količina otopljenog leda bila je jednaka godišnjoj potrošnji pitke vode u Švicarskoj, izvijestila je Akademija u Bernu. Ledenjaci, zaštitni znak Švicarske, izgubili su desetinu svojeg volumena u zadnjih pet godina, što je najbrža zabilježena stopa njihova otapanja dosad, podaci su švicarske Akademije prirodnih znanosti. U istočnom dijelu zemlje i na sjevernim padinama Alpa brojni su ledenjaci ove godine izgubili između jednog i dva metra debljine. Od početka 20. stoljeća nestalo je više od 500 manjih švicarskih ledenjaka. Međunarodna grupacija stručnjaka za klimatologiju (GIEC) još je prošle…
VišeKategorija: Ostalo
Astronomija, klima, zaštita okoliša, potresi, vulkani i sl.
Pojačana potresna aktivnost oko islandskih vulkana, erupcijama prijete Hekla i Grimsvotn
Na Islandu je u proteklih nekoliko tjedana došlo do rasta seizmičke aktivnosti, a što se može povezati s potencijalnom erupcijom koja može uslijediti nekih od mnogobrojnih vulkana. Za sada se najveća potresna aktivnost bilježi blizu vulkana Hekla i Grimsvotn, a posebice kod ovog prvog, pokazatelji pokazuju na mogućnost skore erupcije. Hekla je posljednji put erumpirala 2000. godine, a stup pepela i dima u atmosferu se dizao 12 km. Nakon toga je Hekla otišla na spavanje sve do 2019. godine.Broj potresa oko vulkana naročito je porastao u posljednja dva tjedna, što…
VišePotresi kod Ilirske Bistrice
U srijedu, 2. listopada 2019. godine, seizmografi Republike Slovenije registrirali su dva potresa s epicentrom 7 km istočno od Ilirske Bistrice. Prvi potres dogodio se u 00.24, a magnituda mu je bila M=3.2 po Richteru, dok se drugi potres dogodio u 00.30 sati, zabilježene magnitude M=1.7 po Richteru. Prvi potres osjetio se i na riječkom području, dok su drugi potres osjetili samo oni bliži epicentru. Potres je detektirao i RIMETEO seizmograf.
VišeStanje globalne klime 2015. – 2019.: klimatske se promjene ubrzavaju
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u nedjelju 22. rujna 2019. priopćenje o stanju globalne klime. Znakovi upozorenja i utjecaji klimatskih promjena – kao što su podizanje razine mora, nestajanje leda i ekstremni vremenski događaji – pojačali su se u razdoblju 2015. – 2019. , koje je na dobrom putu da postane najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja prema WMO-u. Koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi također su se povećale do rekordnih razina, što znači da će se trend zatopljenja nastaviti još generacijama. U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime 2015.…
Više