Prvu polovicu rujna u Hrvatskoj obilježila je obilna kiša koja je u nekim dijelovima prouzročila veliku materijalnu štetu. Dosad izmjerene količine oborine u Zavižanu i Zadru (Tablica) svrstale su ovaj rujan u najkišovitiji rujan u povijesti meteoroloških mjerenja na tim postajama. Već danas je rujan 2017. za Zadar postao najkišovitiji mjesec u povijesti mjerenja.
Na vrijeme u Hrvatskoj u dosadašnjem tijeku rujna ponajviše su djelovale ciklone koje su se stvarale u Đenovskom zaljevu i potom se preko sjeverne Italije pomicale na istok prema našim predjelima, ponekad i razmjerno sporo što je omogućilo obilniju oborinu na manjem području. U sklopu tih ciklonalnih vrtloga, te izražene visinske jugozapadne struje pritjecao nam je topao ali i vrlo nestabilan sredozemni zrak koji je bogat vlagom. U takvim jugozapadnim situacijama u Hrvatskoj u pravilu najviše oborine pada na Jadranu i u predjelima uz Jadran (Gorski kotar, Lika i unutrašnjost Dalmacije), a najmanje u Slavoniji. U nekim epizodama situacija je bila dodatno pogoršana jakim strujanjem u višim slojevima atmosfere – na oko 10 km – gdje je bila prisutna tzv. mlazna struja, u kojoj je zrak puhao brzinom od 150 km/h, i koja je znatno doprinijela nestabilnosti atmosfere i intenziviranju olujnih procesa.
Velike količine oborine u kratkom vremenu izazvale su u nekim mjestima bujične poplave od kojih je najekstremnija bila u Zadru i okolici. Početkom mjeseca, 3. 9. 2017. [1], u Gospiću je izmjerena dnevna količina oborine iznosila 123,9 mm i time je to postao najkišovitiji dan u rujnu u povijesti mjerenja u Gospiću. Novi najkišovitiji dan u povijesti mjerenja oborine dobili su i Pazin (10. 9. 2017. izmjereno je 142,0 mm) i Karlovac (12. 9. 2017. izmjereno je 83,3 mm). U Tablici u nastavku donosimo aktualne i povijesne vrijednosti količine oborine za izdvojene glavne meteorološke postaje na kojima se ovih dana bilježe velike količine oborine i na kojima je dosadašnja ukupna količina oborine (do 19. 9.) već sada barem dvostruko veća od prosječne količine oborine za rujan. Napominjemo da podaci iz 2017. godine nisu prošli kroz sve stupnjeve kontrole meteoroloških podataka te je moguće da nakon završetka kontrole dođe do promjena.
Tablica Ekstremne količine oborine (mm) na glavnim meteorološkim postajama
| Postaja | Početak mjerenja | Mj. i god. apsolutnog ekstrema | Mjesečni srednjak u rujnu | Ekstrem u rujnu | Ukupna (1.-19.9. 2017.) |
Dnevni maks. u rujnu | Dnevni maks. (1.-19.9. 2017.) |
Apsolutni dnevni ekstrem |
| Zavižan | 1954. | 672,8 (10.1992.) |
170,0 | 415,9 (1998.) |
443,1 | 116,4 (26.9.1993.) |
73,2 (17.9.) |
155,4 (26.12.2000.) |
| Zadar | 1961. | 375,9 (10.1966.) |
105,5 | 374,5 (1986.) |
426,7 | 352,2 (11.9.1986.) |
213,4 (12.9.) |
352,2 (11.9.1986.) |
| Parg | 1950. | 579,6 (10.1996.) |
187,6 | 511,9 (1998.) |
421,4 | 226,7 (6.9.1998.) |
123,0 (10.9.) |
226,7 (6.9.1998.) |
| Gospić | 1872.* | 634,5 (10.1907.) |
132,5 | 476,3 (1922.) |
375,8 | 112,1 (30.9.1875.) |
123,9 (3.9.) |
313,6 (18.10.1907.) |
| Pazin | 1961. | 462,5 (10.1964.) |
109,9 | 329,7 (1965.) |
313,5 | 95,0 (23.9.1979.) |
142,0 (10.9.) |
160,4 (5.3.1974.) |
| Ogulin | 1949. | 458,1 (10.1974.) |
144,0 | 344,4 (2014.) |
309,3 | 97,8 (13.9.1996.) |
72,3 (12. 9.) |
110,8 (7.5.1987.) |
| Karlovac | 1949. | 316,7 (10.1974.) |
107,4 | 311,2 (2014.) |
251,1 | 62,2 (13.9.2014.) |
83,3 (12.9.) |
93,2 (10.7.1973.) |
| Zagreb Maksimir | 1949. | 262,6 (8.1989.) |
87,6 | 202,2 (1998.) |
206,5 | 86,1 (28.9.1987.) |
47,5 (17.9) |
86,1 (28.9.1987.) |
| Hvar | 1858.* | 478,9 (11.1862.) |
58,7 | 303,8 (1866.) |
129,9 | 120,3 (12.9.1866.) |
58,3 (12.9.) |
172,7 (11.10.1881.) |
*Niz podataka ima prekida.
[1] Mjerenje količine oborine obavlja se u 7 h po srednjoeuropskom vremenu (SEV-u) te se izmjerena količina odnosi na proteklo 24 satno razdoblje (od 7 h jučer do 7 h danas). Prilikom ljetnog računanja vremena dodaje se jedan sat, tj. mjerenja se odnose na razdoblje od 8 h do 8 h.
Izvor: DHMZ
