DHMZ: Klimatska ocjena za proljeće i svibanj 2017. godine

ODSTUPANJE SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA ZA SVIBANJ 2017.

Pozitivne temperaturne anomalije za svibanj 2017. pokazuju da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Anomalije srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 0.7°C (Šibenik) do 2.2°C (Zagreb-Grič).Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za svibanj 2017. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u svibnju (do 2016.) u razdoblju od kada su raspoloživi podaci Datum kada je postignuta najviša vrijednost
(* označava nepotpuni niz)
Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u svibnju 2017. Datum kada je postignuta vrijednost najviše izmjerene temperature u svibnju 2017.
Dubrovnik 1961. 32.9 29.5.2003.* 28.7 16.5.
Senj 1948. 33.6 25.5.2009.* 28.9 28.5.
Šibenik 1949. 34.0 29.5.2008. 29.2 27.5.
Slavonski Brod 1963. 35.2 12.5.1968. 30.1 31.5.
Knin 1949. 34.2 25.5.2009. 28.4 31.5.
Rijeka 1948. 33.7 25.5.2009. 27.6 28.5.
Karlovac 1949. 33.8 27.5.1958. 30.6 31.5.
Osijek 1899. 36.0 12.5.1968.* 30.6 31.5.
Hvar 1858. 33.0 15.5.1945.* 29.8 16.5.
Pazin 1961. 33.7 25.5.2009. 28.4 30.5.
Split – Marjan 1948. 33.2 26.5.1953. 28.6 28.5.
Ogulin 1949. 32.4 27.5.1958. 29.9 31.5.
Komiža 1981. 31.8 29.5.2005. 27.9 31.5.
Sisak 1949. 34.3 28.5.2008. 30.3 31.5.
Daruvar 1978. 33.5 15.5.1983. 30.5 31.5.
Mali Lošinj 1961. 34.5 25.5.2009. 27.5 28.5. i 29.5.
Poreč 1981. 32.8 29.5.2008.* 28.9 31.5.
Zagreb – Maksimir 1949. 33.7 27.5.2008. 30.5 31.5.
Bjelovar 1949. 34.1 8.5.2003. 30.6 31.5.
Zagreb – Grič 1861. 33.4 27.5.2008.* 30.4 30.5. i 31.5.
Varaždin 1949. 33.2 27.5.2008. 29.7 31.5.
Gospić 1872. 31.6 25.5.2009.* 26.7 30.5. i 31.5.
Lastovo 1948. 32.3 29.5.2005.* 27.6 16.5.
Zadar 1961. 32.0 30.5.2003. 28.5 27.5.
Parg 1950. 28.3 26.5.2009.* 25.1 30.5.
Puntijarka 1981. 26.9 27.5.2008. 22.8 30.5.
Zavižan 1953. 23.1 25.5.2009.* 18.6 29.5.

Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za svibanj 2017. bila su većinom viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a nalazila su se u rasponu od -0.4°C (Knin) do 3.6°C (Ogulin). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju 2017. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom toplo (gotovo cijela Hrvatska), vrlo toplo (dio sjevernog i srednjeg Jadrana, okolica Parga i šire područje Zagreba) i normalno (dio istočne Hrvatske i šire područje Šibenika).

 

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA SVIBANJ 2017.

Analiza količina oborine za svibanj 2017. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za svibanj 2017. godine nalaze u rasponu od 41% višegodišnjeg prosjeka u Kninu (36.7 mm) do 239% tog prosjeka u Slavonskom Brodu (174.6 mm).Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo kišno (šire područje Slavonskog Broda), sušno (šire područje Gospića, Knina, Parga, Zagreba i Daruvara) i normalno (preostali dio Hrvatske).

ODSTUPANJE SREDNJE SEZONSKE TEMPERATURE ZRAKA U PROLJEĆE 2017. GODINE

Srednje proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2017. godine je na svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. Anomalije srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1.0°C (Daruvar i Komiža) do 2.9°C (Parg).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (dio sjeverne Hrvatske te dio sjevernog i srednjeg Jadrana), toplo (dio istočne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).

ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE U PROLJEĆE 2017. GODINE

Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. – 1990.) pokazuje da su na većem broju analiziranih postaja količine oborine bile niže od prosjeka dok je u Malom Lošinju bila jednaka prosjeku. Količine su se kretale od 48% proljetnog prosjeka u Zagrebu (Grič) do 162% prosjeka u Slavonskom Brodu.Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za proljeće 2017. godine svrstane su u sljedeće kategorije: normalno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana te dio središnje i istočne Hrvatske), vrlo kišno (šire područje Slavonskog Broda), vrlo sušno (dio sjeverne Hrvatske) i sušno (preostali dio Hrvatske).

Sličan sadržaj