U zimi bez zime, tek sada, u kalendarsko proljeće došao je red da je malo osjetimo. U proteklim danima u gorju je palo malo snijega, a na Kvarneru je bura ta koja se brine za zimski ugođaj. Karte kažu, neće još dugo.
Od petka pa do kraja mjeseca na prognostičkim kartama vidi se suho, bar djelomice sunčano i toplo vrijeme, jedino će u Gorskom kotaru i riječkom zaleđu jutra biti hladna.
Već od utorka, s ulaskom u novi mjesec očekujemo oblačnije vrijeme, i dalje iznadprosječno toplo, a oborine u sklopu nestabilne atmosfere oko nas stižu već u srijedu. Lokalno će na Kvarneru biti povremeno i izraženije kiše, u dane drugog vikenda.
Potkraj prve dekade vidi se i manje zahlađenje, a početkom druge dekade i jače zatopljenje, ali to je već jako daleko da bi se ozbiljnije uzimalo u obzir.
Napominjemo još jednom, ovdje smo iznijeli samo trend razvoja vremena početkom travnja, kako se danas vidi na modelima. Nikako ne uzimati gore izneseno kao gotovu prognozu za planiranje nekakvih aktivnosti na otvorenom.
Objašnjenje naslovne slike, modela GFS:
Na grafu je prikazan klasičan meteogram za Rijeku, sa vrijednostima temeperature na 850hPa, otprilike 1500 metara (gornje linije) i količine oborina (donje linije). No. ono što razlikuje ovaj meteogram od običnih je to, da na običnima imamo prikazan isključivo jedan izračun (run) određenog modela. Ovdje, prikazani su i dodatni izračuni, koje svaki od poznatijih modela radi (ali nažalost, uglavnom ih nema za besplatno korištenje). Naime, svi ti modeli kod računanja ne rade samo jednom, već više puta ponavljaju izračun, ali na način da se kod svakoga malo promijene vrijednosti input-a. Time se vrlo dobro pokazuje gdje model ulazi u kaotični režim i koliko brzo (kada postaje preosjetljiv na početne uvjete – ulazne podatke).
Posebne linije na ovom meteogramu su debela crvena (30 yahr Mittel – prikazuje kretanje u okviru 30-godišnjeg prosjeka), debela plava, koja prikazuje izračun vezan za neizmijenjene ulazne podatke (Control lauf), te debela zelena linija (GSF – Hauptlauf), koja predstavlja operativni ili glavni izlaz. Plava linija prikazuje stanje atmosfere, siva je ona koja je vjerojatno bliže realnom stanju, dok zelena prikazuje stanje kakvo vidimo na prognostičkim kartama.
Dok tanke linije ne odstupaju mnogo jedna od druge, model je pouzdan i velika je vjerojatnost ostvarenja određene prognoze, a kada one počnu “divljati”, modelu ne valja mnogo vjerovati.
