Poznata narodna izreka „veljača prevrtača „ već se obistinila a nismo još došli ni do sredine mjeseca. Uzmimo primjer samo jučerašnjeg dana, dok je na području Gorskog kotara pao obilniji snijeg, u Slavoniji su zabilježene prave proljetne temperature od 17 °C.
U veljači jača utjecaj Sredozemnih ciklona koje donose ponekad iznimno velike količine oborina osobito duž obale. Isto tako je poznato da se znaju izmijeniti toplija i hladnija razdoblja, od proljetnih temperatura pa do ekstremno hladnih.
Statistički gledano snijeg je na Jadranu češći u veljači nego u siječnju. Razlog tome je temperatura mora, koja tijekom veljače poprima najniže vrijednosti, a utjecaj mora bitno utječe na sporije zagrijavanje zraka uz obalno područje.
Prosječna mjesečna temperatura u tom mjesecu u Rijeci iznosi 6.1°C, dok je maksimalna temperatura zraka izmjerena 22.02. 1990. godine, od 21.4°C, a minimalna 10.02.1956. godine, od – 12.8°C.
Kako su dani nešto duži tako je i osunčanost dana sve veća, a temperature zraka su u prosjeku nešto veće nego u siječnju, iako to nije uvijek pravilo. Rijeka ima prosječno 124.9 sunčanih sati, dok prosječna količina oborina za taj mjesec iznosi 118,7 mm.
Isto tako je zanimljivo spomenuti ostalu prosječnu statistiku u Rijeci tijekom veljače. Broj vedrih dana 6, s kišom 9, s maglom 1, sa snijegom 1 dan. U prosjeku Rijeka u tom mjesecu bilježi jedan studeni dan, odnosno kada je maksimalna temperatura zraka 0°C, a hladnih dana šest, kada je minimalna temperatura zraka 0°C.
23. veljače 2013. godine Rijeka je mjerila 17 cm snijega, što je nova rekordna visina snježnog pokrivača.
Po ovim prosječnim vrijednostima odmah možemo zaključiti da su neke vrijednosti dvostruko premašene. Uzmimo samo prosječnu količinu oborina, koja iznosi 118,7 mm za cijeli mjesec a da je do sada već palo 265 mm. To sve govori o veljači koliko je prevrtljiva i nepredvidljiva, te kako za nju ne vrijede nikakva pravila niti mjesečni prosjeci.
U Gorskom kotaru prosječna temperatura zraka kreće se oko Celzijeve ništice, a količina oborina od 110 do 200 mm., ujedno je to i najsnježniji mjesec tijekom zime na tom području.
Veljača je klimatološki posljednji mjesec zime, a hoće li nas u zadnjoj dekadi mjeseca ili na kraju kalendarske zime 20.ožujka ošinuti “repom ” to još uvijek ne možemo znati.
Prisjetimo se samo zime 2012. godine, koja je vjerojatno svima ostala u sjećanju po ekstremnoj hladnoći prvih petnaest dana veljače, dok je ostatak mjeseca bilo iznadprosječno toplo, što još jednom govori o njezinoj prevrtljivosti.
Za period pred nama prognostički modeli su vrlo konfuzni, tako da će biti vrlo teško na duži rok prognozirati hoće li veljača opravdati epitet mjeseca s najviše snijega na tlu u gorju.
Foto: Luka Gerlanc
