Tješnja suradnja na području globalnog zatopljenja između Kine i SAD-a, dviju zemalja koje su odgovorne za najveću emisiju štetnih stakleničkih plinova, daje nadu da bi se sljedeće godine pod kapom UN-a mogao konačno postići globalni sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova, kaže šefica UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama.
Christina Figueres je također kazala da je u borbi protiv klimatskih promjena nužna “globalna preobrazba” gospodarstva i da je, ukoliko su zemlje ozbiljne u svojim namjerama, sve manje vremena za ispunjavanje zadanog roka – kraja 2015. Naime, od 2012. je u pregovorima oko sporazuma za smanjivanje emisije stakleničkih plinova izostao znakovitiji napredak. Skoro 200 zemalja se sastaje sljedeći tjedan u Bonnu povodom uobličavanja sporazuma o smanjenju sve veće emisije stakleničkih plinova koji su, kako tvrde stručnjaci UN-a za klimu, uzročnici toplotnih udara, obilnih kiša i podizanja razina mora.
Prošli mjesec su Kina i Sjedinjene Američke Države, odgovorne za 40 posto svjetske emisije štetnih plinova, obećale da će surađivati i razmjenjivati informacije i akcijske planove u cilju postizanja globalnog sporazuma 2015. Nedostatak volje Pekinga i Washingtona da poduzmu odlučnije mjere u borbi protiv globalnog zatopljenja pridonio je neuspjehu summita o klimi 2009. u Kopenhagenu, posljednjem pokušaju da se sklopi globalni sporazum.
Figueres je, međutim, pet godina kasnije optimističnija.
“Polažem velike nade u razgovore između Washingtona i Pekinga i uvjerena sam da će dvije zemlje biti predvodnice u zaključivanju sporazuma”, kazala je Figueres. “Ali 195 zemalja mora biti uvjereno u korisnost sporazuma koji bi trebao biti prihvaćen sljedeće godine, a počeo bi se primjenjivati od 2020.”, dodala je. Pohvalila je napore koje Kina u posljednje vrijeme poduzima u borbi protiv klimatskih promjena, navodeći da je, primjerice, svjetski lider u solarnoj energiji.
“Kina to ne radi nužno jer želi spasiti svijet, ali im je to u vlastitom interesu”, ocijenila je Figueres. Kina je suočena s velikim nezadovoljstvom i prosvjedima stanovnika zbog zagađenosti zraka, a zbog onečišćenja trpi velike štete u zdravstvu i poljoprivredi.
Green Climate Fund (GCF), osnovan 2009. za kanaliziranje milijardi dolara pomoći, do sada je prikupio tek 33,8 milijuna dolara.
“Nadam se da uprava GCF-a shvaća da sat otkucava”, rekla je Figueres.
Sporazum koji se treba postići sljedeće godine daleko je složeniji od Protokola iz Kyota iz 1997., koji je samo odredio razine smanjenja emisije plinova za industrijski razvijene zemlje. Novi bi se sporazum odnosio na sve zemlje.
Stručnjaci UN-a tvrde da je globalno zatopljenje uvelike posljedica čovjekove aktivnosti, a ne prirodnih odstupanja. Vjerojatnost da su ljudi krivi za klimatske promjene je “povećana” s 90 posto 2007. na sadašnjih 95 posto.
Tekst: HINA
Foto: epa.gov
