Zasigurno ste se bar jednom u životu zapitali zašto dvaput godišnje pomičemo kazaljke na satu unaprijed, odnosno unatrag. Ta odredba iza sebe nosi brojne utemeljenosti sa znanstvene strane još od davnih vremena, ali i mnogo subjektivnih dojmova, što izaziva broje rasprave.
Povijesno gledajući, Rimska je civilizacija prva razvila mjerenje vremena koje se prilagođavalo duljini dana. Posjedovali su ure na vodu s dvostrukim mjerilima, jedno za razdoblje nakon zimskog, a drugo za razdoblje nakon ljetnog solsticija.
Prvu ideju za pomicanje kazaljki nalik današnjemu razvio je svestrani Benjamin Franklin, 1784. godine. Svoju je ideju proslijedio urednicima jednih pariških novina, no kako su oni njegovu ideju iznijeli u šaljivoj konotaciji, nitko ga nije shvatio previše ozbiljno. Nakon više od stotinu godina, pojavilo se još nekoliko sličnih ideja, a ona prema kojoj se i mi danas ravnamo bila je u vlasništvu biologa Georga Hudsona. Prva realizacija dogodila se u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata (30.04.1916. – 1.10.1916.). U Jugoslaviji se taj koncept prvi put prihvaća 1983., a nakon svog osamostaljenja, Hrvatska ga nastavlja koristiti.
Standardno računanje vremena poistovjećujemo sa zimskim, dok je ljetno inačica koja se koristi uglavnom u umjerenim geografskim širinama. Tropska područja zbog gotovo jednolikog rasporeda dnevne svjetlosti tijekom godine nemaju potrebe za bilo kakvim promjenama.
Svrha ovakve korekcije je bolja usklađenost između razdoblja dnevnog svjetla i uobičajenog radnog vremena čovjeka te je svoj najveći odjek doživjela upravo u industrijaliziranim zemljama. Korisnost tog postupka vidljiva je i u mjerama štednje energije, kao primjerice vožnja automobila bez upaljenih svjetala tijekom dana i racionalnijom uporabom ulične rasvjete. Psiholozi i biolozi tvrde kako ovakve male promjene u računanju vremena imaju velik utjecaj na ljudsku produktivnost i osjećaj osobnog zadovoljstva, no uz ipak prisutne varijacije od osobe do osobe zbog svojstvenog bioritma.
Period ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji je od posljednje nedjelje ožujka do posljednje nedjelje listopada. SAD i Kanada su taj period nešto produžili, tako da njihovo ljetno vrijeme počinje drugom nedjeljom ožujka, a završava prvom nedjeljom studenog.
Naravno, za svako pravilo postoji i iznimka, pa tako u Europi Island i Rusija nemaju ovu praksu. Islanđani cijelo vrijeme koriste standardno (zimsko) računanje vremena, dok su ruske vlasti odabrale vječno “ljeto”.
Naslovna: clarkplanetarium.org
