Iako će, zbog goleme količine učinjenih šteta, trebati još neko vrijeme da se u potpunosti utvrdi visina štete koju je Gorskom kotaru nanijela oluja ledene kiše koja je početkom veljače harala ovim područjem, već i prve brojke potvrđuju kako je riječ o enormnim štetama od kojih će se još dugo vremena oporavljati i priroda i ljudi. Tako, primjerice, podaci vezani uz područje Grada Delnica nagovještavaju kako će ukupna šteta biti blizu pola milijarde kuna. Naime, kako nam govori delnički gradonačelnik Ivica Knežević, štete prijavljene do 25. veljače iznose 447 milijuna kuna!
»Riječ je o sumiranim podacima iz Hrvatskih šuma, HEP-a, 708 fizičkih i 26 pravnih osoba. Od tih golemih 447 milijuna kuna na štetu u državnim šumama otpada 339 milijuna kuna, na štete u privatnim šumama 72 milijuna kuna, odnosno ukupno na šumama čak 411 milijuna kuna štete. Na elektro distribucijskoj mreži šteta je 27,3 milijuna kuna, a kad je riječ o fizičkim osobama (objekti i pokretna imovina – voćke, nasadi, automobili…) iznosi 2,6 milijuna kuna, a kod pravnih osoba riječ je o 5,5 milijuna kuna štete.
Pomoć, a ne naknada
Te će štete biti još i malo veće budući da smo i nakon 25. veljače nastavili vršiti procjene onih dijelova koje nismo stigli obuhvatiti do tog datuma. No, i ovako to je izuzetno puno, a daljnji je postupak takav da sve to prijavljujemo nadležnim županijskim tijelima koja pak to potom prijavljuju tijelima u ministarstvima gospodarstva, poljoprivrede i šumarstva. To će zatim biti i podloga za potraživanje sredstava iz državnog proračuna, pa i za traženje pomoći iz EU fondova solidarnosti.
No – već je sada jasno da će tu, zbog općeg siromaštva, biti riječ o pomoći, a ne o naknadama šteta jer za prave naknade prijavljene štete sredstava sigurno neće biti«, govori Knežević koji naglašava kako je sanacija šteta vezanih uz elektroopskrbu već krenula.
»Radnici HEP-a na brojnim lokacijama područja našeg grada intenzivno rade na polaganju kablova i to, koliko je meni poznato, u cjelini kroz kabliranje, dakle postavljanje mreže električne opskrbe pod zemlju što je daleko sigurnije od dosadašnjeg rješenja, a drago nam je što ljudi ne rade nikakve probleme vezane uz ukopavanje električnih vodova na njihovom zemljištu jer očigledno shvaćaju kako je ovo možda i trajno rješenje svih poteškoća vezanih uz opskrbu električnom energijom. Tu svakako treba istaknuti i činjenicu da na električnu mrežu još nisu prikopčana naselja Podgota, Kalić i Požar, ali im je struja osigurana iz velikog agregata«, govori Knežević koji, kad je riječ o sanaciji ogromnih šteta na šumama skreće pažnju na zanimljivu odluku susjedne Republike Slovenije.
Zanimjiva slovenska odluka
»I kod njih su šume teško stradale, a jedan od načina saniranja šteta vezan je uz odluku slovenske vlade koja je osigurala sredstva za osposobljavanje 1.200 ljudi za rad s motorkom. Ti će ljudi, nakon tečaja od 80 sati obuke, biti spremni za rad na terenu kojim će pokušti uništenu drvnu masu obraditi tako da šteta ipak bude manja te da se te uništene količine šume ipak prodaju kao ogrjevno drvo, sirovina za pelete i slično. Mislim da bi to bilo moguće i kod nas tim više što ovdje veći broj ljudi zna raditi s motornim pilama i edukacija bi sigurno kod nekih bila brza, a njihovo privremeno zapošljavanje i rad na terenu korist bi, siguran sam, donijeli svima«, govori Knežević koji i ovu priliku koristi da bi još jednom naglasio potrebu posebnog zakonskog akta o planinskim područjima kakav je Gorski kotar.
»Vjerujem da će ova elementarna nepogoda pokazati onima koji donose zakone o Gorskom kotaru i sličnim planinskim područjima da su nam zaista potrebne posebne zakonske odredbe, a naša je zadaća da ustrajnim ponavljanjem argumenata dokažemo kako nije riječ o molbama, već o pravednijem ponašanju prema ljudima koji zaista žive u težim uvjetima. U prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju nema nadmorske visine kao kriterija, ne spominje se ni gustoća stanovnika po četvornom kilometru, nema ni istaknutih posebnih troškova za život u planini. To se mora početi uvažavati jer bez objektivne ocjene i procjene stanja nikada nećemo imati točne podatke i točan prikaz realnog stanja na području Gorskoga kotara. Prođe li prijedlog Zakona o regionalnom razvoju u sadašnjem obliku, onda je upitan opstanak i smisao niza lokalnih samouprava – ne samo goranskih – jer ako lokalne samouprave ne mogu osigurati razvoj i dizati standard područja kojim upravljaju, onda one nemaju ni smisla«, zaključio je delnički gradonačelnik Ivica Knežević.
Tekst: Marinko Krmpotić/Novi list
Foto: Marin Paškvan/RIMETEO
