Na internetskim stranicama HRT-a , u sklopu rubrike “Meteo kutak” glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula u suradnji s meteorologom DHMZ-a Lovrom Kalinom iznio je pregled najvažnijih meteoroloških događanja u 2016. godini kao i najavu samog početka 2017. godine. Izdvojili smo najvažnije dijelove.
2016. godina još je jedna u nizu iznadprosječno toplih. Štoviše, prema još neslužbenim analizama na svjetskom je nivou najtoplija u znanoj povijesti, a prema izvještaju Norveškog meteorološkog instituta oko Sjevernog pola temperatura je blizu točke otapanja. A kako nam je bilo, je i bit će u Hrvatskoj?
Za razliku od svijeta, u Hrvatskoj, srećom za mnoge, ova godina nije bila rekordna, ni po temperaturi, ni po oborini, barem prema trenutačno dostupnim podacima s većine meteoroloških postaja DHMZ-a. No, meteoroloških zanimljivosti, pa i ponekog ekstrema je bilo.
Počelo sa snijegom…
“Godina je počela obilnim snijegom, kojeg je bilo čak i ponegdje duž obale! No atmosfera je opet iskazala svoju ćudljivost pa je ubrzo naglo zatoplilo, na Hvaru je izmjereno 19 °C, a na Palagruži i Komiži čak 20 °C! Uz visoku temperaturu ide i topljenje snijega, pa su vodostaji rijeka porasli.
Obilna kiša, pijavice, olujna bura…
I u nastavku zime izmjenjivala su se snježna razdoblja i intenzivne kiše, koje prijete poplavama i klizištima. U nekoliko navrata na Jadranu su primijećene čak i pijavice, inače rijetke u to doba godine. U veljači je na sjevernom Jadranu palo čak četristotinjak mm oborine, što je prosjek za čitavu zimu. U zimskim mjesecima redovno su prisutne i epizode olujne bure, što kulminira u ožujku, a tako je bilo i ove godine, pa su mjerene i orkanske brzine.
Kasni proljetni mraz. A i snijeg!
U proljeće je jedan od najvećih neprijatelja eventualni kasni mraz! Na žalost, ove godine došao je krajem travnja. Temperatura pri tlu bila je niža i od -5 °C. Stradali su voćnjaci i vinogradi – najviše jabuke, trešnje, višnje, marelice, breskve, šljive i orasi, te vinova loza. Štete su milijunske, urod će kasnije biti desetkovan, ponegdje i sasvim uništen. Uz to zahladnjenje u gorju je još pao i snijeg, no većih problema nije bilo jer se ubrzo počeo topiti. Bilo je i grmljavinskih nevremena, tuče, a proljeće su obilježile povremeno i česte i obilne kiše. U Pazinu je u 24 sata palo 100 mm kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za lipanj. U Novom Vinodolskom je za samo nekoliko sati palo čak 140 mm oborine,a u Pločama u 24 sata gotovo 200 mm kiše. Uz obilne oborine često ide i jako jugo, pa je more plavilo rive, brodice i podrume. U Dalmaciji je zabilježena neobična oborina, tzv. žuta kiša. Do te pojave dolazi kad ciklonalnim strujanjem do Hrvatske dospije pustinjski – saharski pijesak.
Vrućine, oluje…
U lipnju stižu vrućine! Najviša temperatura zraka gotovo je posvuda bila oko 35°C, pa čak i u 20 sati ponegdje i viša od 30 °C. Plaže su bile pune kupača. Uz visoku temperaturu stižu i ljetne oluje! Jedna takva zahvatila je 27. lipnja Osijek i okolicu. Puhao je snažan vjetar brzine do 80 km/h. Najveću štetu nanio je osječkoj bolinici: otpuhan je krov, na bolnici je polupano puno prozorskih stakala, kiša je prodirala i uništavala interijer, vrijedne uređaje. Slika grada poslije oluje bila je akopaliptična, poplavljeni su podrumi, oštećene kuće i stanovi. Ukupna šteta cijeni se na blizu 200 milijuna kuna.
Ljeto ekstremno toplo, ali…
Ljeto je – klimatološki gledano – bilo ekstremno toplo, gledajući srednju dnevnu temperaturu. Ipak, izostale su rekordno visoke temperature i pojedinačni rekordi koji su se obarali prošlih sezona! Posebno se to odnosi na kolovoz, koji je bio osjetno blaži! Ni temperatura mora nije se – kao ranijih sezona – dizala iznad 28 °C, što ne pruža gotovo nikakvo osvježenje. Sve u svemu, ljetno je vrijeme bilo idealno za godišnje odmore! Uglavnom toplo, ali bez ekstremnih valova vrućine koji ugrožavaju zdravlje. Problema je bilo tek s noćnom i jutarnjom temperaturom koja se povremeno nije spuštala ni ispod 30 °C, kao primjerice na dubrovačkom području. Kako ne bi sve bilo idealno, sredinom srpnja prolazno je naglo zahladilo, temperature su pale za petnaestak stupnjeva i bile su uglavnom od 15 do 20 °C. I more se ohladilo, no ipak je u moru bilo toplije nego na suhom! Dobra je vijest i da – unatoč toplom vremenu – nije bilo osobito velikih šumskih požara! Ipak, za ljetnih mjeseci oluje su normalna pojava, pa ih je tako bilo u nekoliko navrata.
“Kiše jesenje”, u listopadu i prvi snijeg…
Grmljavinska nevremena i oluje nastavile su se i u jesen, praćene lokalno i obilnom oborinom.Vrijeme u doba berbe maslina nije, doduše, bilo idealno, ali sezona svojim tijekom skoro da jest! Urod je ove godine stoga bio fantastičan, i po količini a očekuje se i vrhunska kvaliteta ulja. U listopadu je stigao i prvi snijeg, no nastavak jeseni općenito nije donio naročito hladno vrijeme!
Studen bez prave studeni, ali kišovit…
Dapače, mjesec studeni je bio sve samo ne studen, temperature su dosezale 20-tak °C, slične vrijednosti čak i temperatura mora, pa su kupači došli na svoje! Mjesec je bio i iznimno kišovit! Osobito je to bilo izraženo na sjevernom Jadranu i u Gorskome kotaru. U Rijeci je danima padala jaka kiša, izmjereno je ukupno oko petstotinjak mm oborine, čime je oboren rekord za studeni, a drugi je najkišovitiji mjesec uopće u Rijeci. Ponegdje je palo još i više, na postaji Crni Lug na Risnjaku izmjereno je više od 750 mm oborine, što je već blizu ukupne količine koja u nekim predjelima Hrvatske padne tijekom čitave godine!
Prosinac – kojekakav…
A prosinac je pak bio poprilično suh! U zimskim mjesecima nad nama često zavlada prostrano polje povišenog tlaka i blokira sve potencijalne prodore sa zapada. U takvim situacijama suho i stabilno vrijeme može potrajati tjednima. Njega karakterizira česta temperaturna inverzija i maglovito i tmurno vrijeme.”
U prvim danima 2017. – promjena!
Dakle, stabilno će vrijeme potkraj biti ove godine i na Novu godinu, ali ne i tijekom prvog tjedna nove. Danas započeti pad tlaka nastavit će se do ponedjeljka, do kada će nad Hrvatsku i okolicu dolaziti i sve topliji zrak, zatim i sve vlažniji pa je do kraja ponedjeljka i tijekom utorka vrlo vjerojatna mjestimična oborina, osobito kiša na Jadranu. Zbog novog pada temperature u unutrašnjosti će osim kiše mjestimice biti moguć i snijeg, posebice u gorju. I vjetar će se mijenjati – nakon juga i još jačeg jugozapadnjaka u ponedjeljak, u utorak ponovno jaka i olujna bura, na sjevernom dijelu vjerojatno i s orkanskim udarima.
Zima ne posvuda odviše topla, dapače…
Dugoročne prognoze i dalje su prilično postojane u ne postojanju onako iznadprosječno tople zime, kakve su u našem dijelu Europe bile prošle dvije, pri čemu je sa srednjom sezonskom temperaturom zraka prilično izgledno ponavljanje stanja sa srednjom prosinačkom temperaturom, koja je gotovo diljem nizinskog dijela kontinentalne Hrvatske bila barem malo niža od prosjeka, a na Jadranu većinom malo viša od njega.
… ali od ožujka…
Prognoze za proljetne mjesece ponovno povećavaju vjerojatnost znatnijeg pozitivnog odstupanja od višegodišnjeg prosjeka i na kopnu i na moru – i srednje sezonske temperature, a i srednje temperature zraka svakog od mjeseca između ožujka i lipnja. Naravno, oprez je nužan jer su promjene moguće.
