Slika prikazuje globalne i regionalno prosječne anomalije temperature morske površine u odnosu na početnu liniju 1981-2010. Pune crte prikazuju satelitske serije, kombinirajući podatke analize SST CCI (Inicijativa za klimatske promjene temperature morske površine) (do 2016.) s OSTIA (Operativna temperatura morske površine i analiza morskog leda) blizu ažuriranih podataka u stvarnom vremenu (do 2018.). Osjenčano područje na svakoj plohi ukazuje na gornji i donji raspon nesigurnosti dugoročnog razvoja regionalnih prosjeka na temelju tri globalna skupa podataka (HadSST.4.0.0.0, ERSSTv5 i HadISST).
Jedan od utjecaja klimatskih promjena je porast temperature površine mora (SST). To utječe na metabolizam, distribuciju i fenologiju vrsta, s tim što su mnoge morske vrste i staništa vrlo osjetljivi na promjene SST-a. Povećanje srednjeg SST-a također može dovesti do povećanja atmosferske vodene pare iznad oceana, utječući na cijele vremenske sustave. EU je predana ublažavanju globalnog zatopljenja i njegovih negativnih utjecaja, uključujući na oceane, te prilagodbi klimatskim promjenama (EC, 2021a, 2021b).
Svih pet europskih mora znatno se zagrijalo od 1870. godine, posebno od kasnih 1970-ih. Između 1982. i 2018. godine, SST se povećavao za oko 0,2 ° C po desetljeću u sjevernom Atlantiku i oko 0,5 ° C po desetljeću u Crnom moru.
Tijekom prošlog stoljeća (1925. – 2016.), porast SST-a praćen je porastom učestalosti i intenziteta morskih toplinskih valova, kako na globalnoj razini, tako i u europskim morima (Oliver i sur., 2018.). To je imalo znatne ekološke utjecaje, uključujući promicanje štetnog cvjetanja algi, s povećanim rizicima za ljudsko zdravlje, ekosustave i akvakulturu (Gilbert i sur., 2014.). Primjerice, nedavni morski toplinski valovi doveli su do neviđenih razina infekcija vibriozom duž obala Baltičkog mora i Sjevernog mora (Baker-Austin i sur., 2016.). Morski toplinski valovi također mogu utjecati na klimu na kopnu, a smatra se da su oni u Sredozemnom moru pridonijeli pojačavanju toplinskih valova i jakim oborinama nad srednjom Europom i pokretanju intenzivnih vantropskih ciklona (Collins i sur., 2019.).
Globalno, očekuje se da će se prosječne temperature oceana na površini i na različitim oceanskim dubinama dodatno povećati u 21. stoljeću, iako se predviđa da će srednji SST rasti brzinom oko 30% sporijom od one srednje temperature zraka na površini (IPCC, 2019, fusnota 29). Kvantitativne projekcije SST dostupne su samo za neka regionalna mora u Europi. Za Baltičko more predviđa se da će se ljetni SST povećati za oko 2 ° C u južnim dijelovima i oko 4 ° C u sjevernim dijelovima tijekom 21. stoljeća u scenarijima srednje do visoke emisije (Helcom, 2013). Također se predviđa da će se morski toplinski valovi povećati u učestalosti, trajanju, prostornom opsegu i maksimalnom intenzitetu (IPCC, 2019). Takve bi promjene mogle imati široko rasprostranjene učinke na morske vrste i prouzročiti rekonfiguraciju morskih ekosustava.
