Prijedlog o usvajanju interdiscilplirane strategije nulte emisije stakleničkih plinova integrirani održivi razvoj otoka Krka, čini se da je napokon otvorio svoja vrata. Nastoji se da Krk bude prvi Mediteranski otok iz kojeg se neće zagađivati okoliš i ugrožavati klima te ono ekonomski bitnije bit će prvi energetski neovisan otok na području Sredozemlja.
Ciljevi ovog ostvarivanja su predloženi do 2030. godine. Zacrtali su potrebu niza konkretnih mjera radi značajne uštede, provedbe opskrbe energije iz obnovljivih izvora, ponajprije iz sunca, vjetra i bioplina.
U idućih dvadesetak godina trebalo instalirati oko 36,8 MWp fotonaponskih postrojenja na krovnim površinama, 4 MWp fotonaponskih postrojenja na tlu, 25,2 MW vjetroelektrana te oko 250 kWel postrojenja na bioplin. Riječ je o ulaganju vrijednom 89,65 milijuna eura kojim bi otok Krk, prvi na Mediteranu, dobio titulu energetski potpuno neovisnog otoka.
Analiza njemačkih stručnjaka pokazuje da bi se električna struja na Kvarneru ponajprije trebala proizvoditi iz besplatnih izvora, ponajprije sunca i vjetra. manje fotonaponske sustave postavljene na čim većem broju krovova krčkih ustanova, tvrtki i domaćinstava, a tek manjim dijelom kroz komplekse kakve su solarne elektrane.
Fotonaponski sustav postavljen na krovu krčke srednje škole
Foto: M. Trinajstić
