U srijedu, u 11 sati i 45 minuta po srednjeeuropskom vremenu nastupa zimski solsticij ili suncostaj. To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže nad obzorjem. Tada je južni pol najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake su okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.
Sjeverni pol je, nasuprot tomu, najviše otklonjen od Sunca i na sjevernoj polutki je noć najdulja, a dan najkraći. Zimski suncostaj je početak tzv. kalendarske (astronomske) zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. prosinca. Na južnoj polutki istovremeno počinje ljeto.
Meteorološki nećemo previše osjetiti razliku između zadnjeg dana kalendarske jeseni (utorka) i prvog dana kalendarske zime (srijede). Stabilna i snažna anticiklona obilježava ovaj prosinac. Ako bi išli u detalje, onda zapravo moramo naglasiti da se radi o dvije anticiklone, prva je obilježila prvu polovicu prosinca, druga je prisutna sada u drugoj polovici mjeseca.
Zimsku anticiklonu na Jadranu većinom obilježava sunce, povremena naoblaka, hladna jutra, bura te svježina ili ugodna toplina tijekom dana. To znači da su dani na Kvarneru ovog prosinca većinom sunčani, no ne i pretopli.
Riječki je srednjak tijekom prosinca uglavnom bio u granicama prosjeka, početkom mjeseca i osjetno ispod njega, a najtopliji dan bio je 12. prosinca sa srednjom dnevnom temperaturom od 12°C. Najhladnije je bilo 16. prosinca sa srednjom dnevnom temperaturom od samo 5°C.
I u Rabu je najtopliji dan bio 12. prosinca sa izmjerenim srednjakom od 12°C, ali se isto ponovilo i zadnjeg dana kalendarske jeseni, odnosno 20. prosinca.
Stupanj toplije srednjake imao je Mali Lošinj, 12. i 20. prosinca računanjem se došlo do srednje dnevne temperature od 13°C.
Gorje je u situacijama s anticiklonom također u najvišim predjelima pretežno sunčano, dok se na nižim nadmorskim visinama zna pojaviti i magla. Jutra obično budu hladna ili čak i vrlo hladna, ali se tijekom dana temperatura na mjestima sa suncem digne i do 5 ili 6°C. Kad izostane sunce, onda je i minus cjelodnevan.
Upravo se to dogodilo 20. prosinca s većim dijelom Gorskog kotara gdje se magla zadržala veći dio dana i onemogućila znatniji porast temperature zraka.
Umjetna zima koju generira temperaturna inverzija zaslužna je i za zimske prizore iz unutrašnjosti zemlje gdje su svi nizinski predjeli s debljim negativnim predznakom temperature. Hladan zrak zbog svoje težine je pri tlu, a po visini je topliji zrak koji pritišće hladni. Kad relativna vlažnost zraka poraste iznad 80%, a razlika temperature zraka i rosišta je unutar 2.8°C, nastaje magla. U uvjetima niskih temperatura, porastom vlage na 100% dolazi do zasićenja zraka zbog čega dolazi do oborina, inja ili zrnatog snijega, a magla se i smrzava.
Dolaskom kalendarske zime najmanje do kraja tjedna neće se niti promijeniti sinoptička situacija. Anticiklona će ostati gotovo na istom mjestu te podržavati na Jadranu suho i iznadprosječno toplo vrijeme. U gorju uz sunce može biti i magle, a u unutrašnjosti bi inverzija i dalje trebala biti prisutna, podržavajući tmurno i hladno vrijeme.
Ipak, zbog manjeg pomaka anticiklone za vikend, moglo bi doći i do prekida inverzne situacije pa možda i kopno vidi sunca.
Na sam Božić, zbog prolaska slabe fronte i oblaka će biti nešto više, a uvjeti za slabe oborine (kiša i snijeg) postojat će u Slavoniji i Podravini. U ostalim krajevima Božić bi trebao proći bez oborina. Posvuda će biti i nešto niže temperature zraka.
Za dalje s prognozom nema smisla ići, jer neki modeli vide frontu 28.12. uz izrazito zahladnjenje, a neki ju ne vide pa treba još vidjeti u kojem smjeru će se razviti ova potencijalna zimska situcija.
