Seizmološke službe Hrvatske i Slovenije zabilježile su u 10.58 sati vrlo jak potres magnitude 4.7 prema Richteru s epicentrom nekoliko kilometara udaljenim od sela Knežak kraj Ilirske Bistrice koji se osjetio diljem Slovenije, no i na širem riječkom i zagrebačkom području, te u cijeloj Istri. Preliminirani podaci Slovenske agencije za okolje govorili su da intenzitet potresa koji se osjetio na površini nije prešao šesti stupanj Europske potresne ljestvice, a podaci sa Europsko-mediteranskog seizmološkog centra govore da su dojave sa riječkog područja intenzitet potresa okarakterizirale petim stupnjem, što bi značilo da se potres vrlo dobro osjetio u zatvorenim prostorima, no bez većih šteta. Prema podacima seizmoloških službi, potres se dogodio na 2 kilometra dubine.
Nakon ovog potresa magnitude 4.7 uslijedilo je u idućih nekoliko sati i desetak manjih potresa s gotovo istim epicentrom, no najjači od njih je bio magnitude 2.1 prema Richteru, dok su ostali bili puno blaži.
Prof. dr. sc. Marijan Herak, poznati hrvatski seizmolog, potvrdio nam je da se radi o potresnoj aktivnosti na rasjedu koji se u dužini od stotinjak kilometara proteže na potezu od Ilirske Bistrice do Senja, te da je ovo najjači potres u posljednjih desetak godina koji se vezuje za ovaj, inače potresno aktivni regionalni rasjed. Cijeli niz manjih potresa koji su uslijedili u idućih nekoliko sati, pojasnio je Herak dalje, normalna su pojava koja se događa nakon svakog iole jačeg potresa, jer se tada pomalo oslobađa energija preostala u stijenama u unutrašnjosti Zemlje nakon što se pomaknu »rasjedna krila«, te tako u glavnom potresu oslobode glavninu nakupljenje tektonske deformacije.
– Potresi ove jačine na širem riječkom području događaju se u prosjeku svakih deset godina, što nikako ne znači da se radi o pravilnom intervalu godina. Upravo zbog ovog rasjeda šire je riječko područje jedno od seizmički najugroženijih u Hrvatskoj, poput primjerice zagrebačkog, tako da su potresi uobičajena stvar, a u nedavnoj povijesti su se na ovom rasjedu događali i mnogo jači potresi, pojasnio je Herak.
Zanimljivo je da se potres gotovo iste magnitude kao ovaj dogodio u ponedjeljak navečer u Jadranskom moru, u blizini crnogorske i albanske obale, te da su po bilješkama Europsko-mediteranskog seizmološkog centra to dva najjača potresa u posljednja dva tjedna u ovom dijelu Europe. Prof. dr. sc. Herak međutim pojašnjava da se radi o slučajnosti, te da aktivnost između ta dva rasjeda nije povezana, osim u kontekstu toga da se oba nalaze na mjestima gdje se Jadranska mikroploča »sukobljava« s Dinaridima, što je i glavni uzročnik potresa u jadranskom priobalju.
U novijoj povijesti najveći je potres na ovom području zabilježen 1956. godine kod Ilirske Bistrice, čiji je intenzitet bio sedmog stupnja.
Potres slične jačine poput ovog posljednji put se na ovom području dogodio 2005. godine, magnitude 4.5 stupnja po Richteru i s epicentrom na granici između Hrvatske i Slovenije. Potres gotovo istovjetne jačine dogodio se i 2004. godine s epicentrom kod Fužina, a koji se osjetio po cijelom Kvarneru. Njegova magnituda je također iznosila 4.5 stupnja prema Richteru, dok je intenzitet bio 6 stupnjeva.
U posljednjih dvjestotinjak godina najjači potres na širem riječkom području, odnosno točnije na rasjedu između Senja i Ilirske Bistrice dogodio se u ožujku 1870. godine, magnitude 6 stupnjeva po Richteru, te inteziteta na površini VIII stupnjeva. Bio je to potres uslijed kojeg su stradale gotovo sve kuće u Klani i koji je izmijenio i izvor Rječine, no nije srećom rezultirao ljudskim žrtvama. Te iste godine šire riječko područje pogodila je cijela serija potresa koji su dosezali magnitudu od 5.3 prema Richteru. (Novi list)
