Sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2018., ono završava 28. listopada 2018. godine u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem kazaljki na satu za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.
Iako je “zimsko” računanje vremena zapravo „normalno“, a ljetno smatramo odmakom, mi veći dio godine, čak sedam mjeseci, živimo u skladu s ljetnim računanjem vremena. Prelazak na ljetno vrijeme ima drastičnije posljedice jer narušava biološki ritam i oduzima sat mogućeg sna, dok nam jesensko pomicanje sata nudi kompenzaciju odnosno dodaje taj oduzeti sat. Zapravo se dan i dalje sastoji od 24 sata, no ova predstojeća nedjelja imat će sat više.
Prednosti
- Obitelji se u zimskom perioduviše druže i razgovaraju što rezultira boljim odnosima i kvalitetnijim provođenjem zajedničkog vremena. Vjerojatno je to zato jer se manje vremena provodi vani zbog nižih temperatura i ranijeg padanja mraka.
- Psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina teže prilagođava proljetnom nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna. Organizmu lakše pada prelazak na zimsko, nego na ljetno vrijeme jer očito je manji napor spavati duže, nego kraće.
- Švedski znanstvenici, proučivši podatke o tisućama pacijenata unatrag dvadeset godina, zaključili su da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21%. Situacija je obrnuta u proljeće – stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena.
Nedostaci
- U jesen samo manjina zapravo dobije taj obećani dodatni sat spavanja. Tijekom narednih tjedan dana, mnogi se probude ranije, imaju više problema sa spavanjem, a veća je vjerojatnost da se probude tijekom noći. Osobe koji kraće spavaju do 7,5 sati i rano ustaju imaju najviše problema s prilagodbom na novi raspored.
- Prelazak na zimsko računanje vremena može biti povezan sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno jesenskom depresijom. Zbog kraćeg dana tj. manje dnevnog svjetla neki bi mogli osjetiti simptome, kao što su manjak energije, bezvoljnost, jači apetit, poremećaje spavanja, pojačanu želju za slatkim i smanjenu spolnu aktivnost. Općenito, „igranje“ s prirodnim ciklusom uzrokuje smanjenu produktivnost i gubitak interesa za rad, smatraju znanstvenici, napominjući kako pomičući satove postajemo podložniji bolestima i svakako umorniji te podložniji vremenskim promjenama kao što je južina.
- Dolazi do nedostatka vitamina D koji mnogi u najvećim količinama crpe iz sunčevih zraka. S obzirom da je sunca manje, potrebno je uravnotežiti prehranu. U hranu bogatu vitaminom D prvenstveno spada riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva i kvasac.
- Američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Ovu pojavu vjerojatno uzrokuje raniji sumrak nakon što se kazaljke ili brojke na satu pomaknu za šezdeset minuta unatrag. Stoga pješaci, vozači automobila i bicikala trebaju biti na dodatnom oprezu.
