Polako završava jedno od najhladnijih razdoblja u ovom dijelu godine, a osim slabijeg vjetra – sljedećih dana u većini Hrvatske ni kiša neće biti tako česta i obilna kao u prvoj svibanjskoj polovini, tijekom koje su ponegdje postignuti kojekakvi svibanjski rekordi. Stoga će se i stanje s vodostajima polako smirivati, ali ne još posvuda.
U nastavku ovog tjedna, a i u većini sljedećega, sunčanih će sati biti znatno više nego do sada, pri čemu će i temperatura zraka porasti na vrijednosti bliže prosječnima za ovo doba godine, gdjekad i malo više od njih. No, na žalost mnogih, vjerojatno najviše poplavljenih – i dalje neće biti stabilno i suho.
Nakon za svibanj rekordnih dnevnih količina oborine u Delnicama i splitskoj zračnoj luci, te već nadmašene dosadašnje najviše svibanjske količine oborine u Komiži, te ponegdje u unutrašnjosti kao rijetko kada, možda i nikada doživljenoga tako dugog razdoblja s tako jakim vjetrom s olujnim udarima – tijekom srijede i snijeg je na meteorološkoj postaji DHMZ-a Puntijarka bio kao malo kada u svibnju. Posljednji je put snježni pokrivač 1 cm i deblji izmjeren u svibnju 1991. godine, a ni prije toga nije bio osobito čest – samo 1989., 1985. i 1981. godine, kada su počela službena mjerenja.
Još raritetnija je u mnogim mjestima srednja temperatura zraka prve polovine svibnja. Kao da pokušava djelomično ublažiti iznadprosječnost prve trećine 2019. godine – prva polovina ovog mjeseca je među najhladnijima u povijesti mjerenja ovog dijela godine. U Zagrebu, na postaji Maksimir, srednja najviša temperatura zraka od 1. do 15. svibnja bila je samo 16,4 °C. Niža, i to za samo 0,1 °C, bila je samo 1960. godine. U Splitu je blizu rekorda i srednja najviša temperatura zraka, koja je ove godine samo 17,8 °C, a i srednja najniža – samo 11,7 °C. Niže su vrijednosti, i to za malo, bile samo 1987., odnosno 1978. godine. (HRT/DHMZ/Zoran Vakula)
