Ove sezone zima je podbacila i na Arktiku. Tome svjedoče podaci američkog NSIDC-a, koji kažu da je tijekom siječnja na Arktiku zabilježena najniža razina prekrivenosti ledom, otkako postoje satelitska mjerenja. Preciznije radi se o 13.53 milijuna kilometara kvadratnih što je za 1.04 milijuna km2 manje od prosjeka (1981-2010). Tim stopama ide i veljača.
Samo je nekoliko tjedana još preostalo prije nego na Arktiku zavlada sunce na 24h, što će označiti kraj sezone leda. Sezona povećavanje zaleđenosti morske površine na Arktiku započne obično u rujnu i završi u krajem veljače ili početkom ožujka. Tada količina leda iz mjeseca u mjesec raste.
Prošle godine taj je maksimum zabilježen 25. veljače i postao najniži izmjereni maksimum u povijesti mjerenja. Kako stvari stoje, ovogodišnji maksimum bit će rekordno nizak.
Temperature
Osim te “klimave” prekrivenosti ledom morskih površina, treba vidjeti i temperature na Arktiku. Srce je zime, a one iznad prosjeka za doba godine.
Ne treba previše niti podsjećati na novogodišnje zatopljenje kojim je na Arktik stigla velika količina toplog zraka. Ta je toplina stvorila niz ciklona u Atlantiku, koje su pak povlačile dodatnu toplinu na Arktik.
Prosječna površinska temperatura zraka na Arktiku tijekom siječnja 2016. iznosila je tek -18.2°C, čime je srušen prijašnji rekord -20.6°C iz 2005. godine. Prosječna temperatura na 800 m visine također je zabilježila rekord. Iznosila je -14.2°C, osjetno više od prosjeka iz 2005. godine koji je bio -16.5°C.
Razlog činjenici zašto je viša temperatura bila na 800 metara od one pri samom tlu vrlo je jednostavan. U zimsko doba godine nad Arktikom je prisutna izražena temperaturna inverzija zbog koje je hladan zrak zbog svoje težine pri samom tlu, a nad njim se uzdiže lakši i topli zrak.
Manjak leda u Barentsovom moru, visoke temperature na Svalbardu
Najveći manjak zaleđenih morskih površina zabilježen je u Barentsovom moru, sjeverno od Skandinavije. Topla morska struja s Atlantika prouzročila je da je trenutno manje od pola Barentsovog mora pod ledom, a brojkama rečeno, radi se o 350 tisuća kvadratnih kilometara manjoj površini nego lani.
Na sjeverozapadnom kraju Barentsovog mora, kod Svalbarda u Norveškoj, najsjevernijoj ljudskoj zajednici na Zemlji, protekli je mjesec debelo odstupao od prosjeka po toplini. Od 5. siječnja do 3. veljače prosječna dnevna temperatura iznosila je -4.7°C, što je 7°C više od prosjeka! Najniža temperatura u tom razdoblju bila je -11.9°C, ali i ona je bila iznad prosjeka za doba godine, jer je prosječna najviša temperatura zraka za ovo razdoblje -13°C.
Velika jezera
Ne tako davno gledali smo ledene prizore s Velikih jezera, a ove zime svjedočimo rušenju temperaturnih rekorda. U južnom dijelu kanadske pokrajine Ontario, u srijedu je zabilježena rekordna temperatura od 16°C. Na aerodromu u Torontu mjerenja se vrše od 1842. godine.
I dok je zimi uobičajeno da u ovo doba godine vlada studen uz tek povremene prodore toplijeg zraka, ove zime situacija je potpuno obratna, što vodi jednoj od rekordno niskih zaleđenosti Velikih jezera. 11. siječnja tek je 3.8% površine bilo pod ledom. Od tada je samo nekoliko puta potkraj siječnja postotak poprimio dvoznamenkastu vrijednost, a onda ponovno se smanjio. Posljednje mjerenje kaže 5.7%.
Za usporedbu 2015. godine u isto vrijeme, led je prekrivao više od 50% površine, a 2014. gotovo 72%.
Naslovna: NOAA
