Obzirom da će u nedjelju postojati uvjeti za maglu i na Kvarneru, odlučili smo vam pobliže objasniti zbog čega će ona biti moguća i što je uopće magla.
Magla nije ništa drugo nego prizemni oblak sitnih vodenih kapljica koji nastaje u prizemnom sloju troposfere ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Za njen nastanak razlika između temperatura zraka i temperature rosišta ne smije biti veća od 2.8°C, a relativna vlažnost zraka blizu 100%.
Primjerice trenutno je 22.5°C, uz točku rosišta 14.8°C, dok je relativna vlažnost zraka 62%. Dakle, uvjeti su daleko od idealnih za stvaranje magle.
No, sve se može promijeniti već sutra ujutro. Tijekom noći, potraje li vedrina, doći će do ohlađivanja zraka, koji će se zbog svoje težine spustiti na površinu još uvijek relativno toplog mora, a kako je zrak oko nas stabilan, a vlažan, doći će do stvaranja stratusne naoblake, odmah uz tlo ili površinu mora. Kako će temperatura biti snižena, a relativna vlažnost zraka visoka, tako će se i temperatura rosišta približavati granici od 2.8°C, u odnosu na temperaturu zraka tj. uvjetima za maglu.
Bitan faktor je i vjetar. Krivo je razmišljanje da za stvaranje magle ne smije biti vjetra. Upravo suprotno, bez strujanja zraka ne može se ni stvoriti magla. Najidealnije je kad noću puše slab vjetar uz pad temperature zraka. Prejak vjetar pak rastjeruje maglu i uzdiže je u nisku stratusnu naoblaku.
Uz maglu česta je pojava i rosulje, a kad je hladnije vrijeme i slab zrnat snijeg, jer kod relativne vlažnosti zraka od 100% zrak je prezasićen vlagom i kapljice magle vežu se u veće kapljice rosulje ili smrzavanjem nastaju kristali zrnatog snijega.
Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i vlažno. Također ovisi i o tlaku zraka. Visok tlak podrazumijeva nisku i gustu maglu, kod nižeg magla je rjeđa i viša.
Područja na sjevernom Jadranu gdje je magla najčešća su Tršćanski zaljev i zapadna obala Istre.
