Seizmološki vrlo aktivno razdoblje na riječkom području: Sedam slabijih potresa u dva dana

Seizmoloski-vrlo-aktivno-razdoblje-na-rijeckom-podrucju-Sedam-slabijih-potresa-u-dva-dana_ca_large
U posljednja dva dana, odnosno od srijede u večernjim satima do petka riječko je područje »prodrmalo« sedam manjih potresa, potvrdili su nam iz Seizmološke službe u sklopu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Najjači od njih dogodio se jučer u 6.56 sati s epicentrom 12 km istočno-jugoistočno od Rijeke. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III-IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Iako se radi o slabijim potresima, jučerašnje podrhtavanje tla, kao i nekoliko potresa koji su se dogodili u srijedu i četvrtak osjetilo se na širem riječkom području, zbog čega su seizmolozi proteklih dana ponovo morali otklanjati zabrinutost građana.

Tektonske ploče

Voditelj Seizmološke službe mr. sc. Ivo Allegretti potvrdio je da se radi o seizmološkoj aktivnosti koja je uobičajena za ovo područje.

– Istina je da se radi o razdoblju pojačane seizmološke aktivnosti, no ovo je područje Hrvatske jedno od seizmički aktivnijih, s cijelim nizom rasjeda koji se protežu iz smjera sjeverozapada na jugoistok, paralelno s gorjem i otocima, sve od Ilirske Bistrice pa prema Senju i Velebitu, s rasjedom kod Novog Vindolskog koji je poprečnog smjera. To je područje na kojem često dolazi do »proklizavanja« stjenskih ploča s obje strane rasjeda, pojasnio je Allegretti dodajući da se radi o odrazu aktivnosti Afričke i Europske tektonske ploče na prostor Dinarida i Alpa preko Jadranske mikroploče.

Niz manjih potresa čiji intenzitet ne izaziva veće posljedice na površini i koji traju više dana zaredom nije neuobičajena pojava i najčešće se radi o bezopasnom »oslobađanju energije«. Naravno, s obzirom da se radi o seizmološki aktivnom području, mogućnost većeg potresa nikad nije isključena, no seizmolozi, ponovio je i ovom prilikom Allegretti, ne mogu predvidjeti da li niz manjih potresa može najaviti i neki razorniji potres poput onog
koji je 1916. godine zahvatio područje Crikvenice.

Bez posljedica

Podsjetimo, posljednji nešto malo jači potres koji se osjetio na širem riječkom području, a koji srećom nije imao većih posljedica dogodio se u travnju 2014. godine. Radilo se o potresu magnitude 4.7 prema Richteru s epicentrom nekoliko kilometara od sela Knežak kraj Ilirske Bistrice. Iste je godine u listopadu niz slabijih potresa nekoliko dana za redom tresao i crikveničko područje, također bez posljedica.

Prošle godine na riječkom području nije zabilježena takva pojačana seizmološka aktivnost, no zato je Zagreb nešto jače podrhtavao u rujnu kad ga je pogodio potres magnitude 2.9 stupnjeva prema Richteru, te ponovo u studenom kad se i u hrvatskoj metropoli osjetio potres magnitude 4.3 prema Richteru s epicentrom na 36 kilometara od Zagreba.

Izvor: Novi list

Sličan sadržaj