Profesor s PMF-a objasnio kako je nastao potres kod Petrinje

Profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Josip Stipčević, na svom je Facebook profilu jučer objasnio što je dovelo do potresa kod Petrinje. Post prenosimo u cijelosti. Dok s strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području. Današnji potres dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline (slika 1). Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može…

Više

Kako vremenski uvjeti na Sjevernom polu utječu i na naše krajeve – temperatura, led i sol (I dio)

Od devedesetih godina prošlog stoljeća arktičke zimske temperature pokazuju gotovo monotoni trend zagrijavanja. Razdoblje od tog perioda do danas je identificirano kao moderno razdoblje arktičkog pojačanja (engl. Arctic Amplification), u nastavku teksta AA. Najznačajniji znak klimatskih promjena na Arktiku je naglo smanjenje površine pokrivene ledom tijekom ljeta i rane jeseni. Statistički, značajno se zagrijavanje proteže kroz cijelu troposferu, ali je najjače blizu površine. Ovdje će biti riječi kako AA može utjecati na vremenske prilike u Europi, zašto bi smanjenje leda i povećanje temperature zraka u polarnim područjima vodilo ka čestim…

Više

Objašnjenje trenutne sinoptičke situacije kroz zbivanja u stratosferi

Tropopauza razdvaja dobro izmiješanu troposferu od stratosfere. Povećanje statičke stabilnosti u tropopauzi pokazuje da su troposfera i stratosfera s različitom toplinskom stratifikacijom. Riječ je o termičkoj tropopauzi koja se temelji na vertikalnoj brzini prolaska temperature. Na dinamičkoj tropopauzi, koja se uzima kao površina potencijalnog vrtloga (PV), ciklone karakterizira niska potencijalna temperatura, dok anticiklone karakterizira visoka potencijalna temperatura pa ugrubo možemo reći da je PV na sljedećoj animaciji površina položaja tropopauze, gdje je ona niža prema polu (hladniji zrak, gustoća veća) u odnosu prema ekvatoru. Zbog dinamike u troposferi, imamo strujanja…

Više

ANALIZA | Hoće li doći do zimskog “setupa” krajem ovog i početkom idućeg mjeseca?

Numerički modeli za ovu dekadu u nekoliko navrata nude visok tlak preko sjevera Europe, a onda i preko Grenlanda. Prva situacija je zanimljiva za nas, jer može donijeti zanimljive momente za ljubitelje zime. Teško je reći hoće li to doći do naših predjela i u kojem obliku, zbog nekoliko uzroka. Puno puta spominjano, jer taj profil temperature površine oceana održavan godinama, upečatljiv je kao hladni “blob” (balon) južno od Islanda i Grenlanda (označen krug na slici ispod). Prema dosadašnjem praćenju, to zna biti podržavač niskog tlaka oko Islanda, dok na…

Više