Najjače puše na Krčkom mostu | DHMZ “zavio” Jadran u crveno za nedjelju

Prema podacima DHMZ-a s automatskih postaja koje je za Rimeteo prikupio i obradio Dario Vidmar, od svih lokacija s automatskim postajama, najveći udar juga do 14 sati imao je Krčki most, i to 110 km/h.Na Zavižanu je izmjeren udar vjetra od 104 km/h, Palagruži 101 km/h, Rabu 98 km/h, na Svetom Juri na Biokovu i Veloj Straži 93 km/h, Zadru 88 km/h, Splitu 85 km/h, Crikvenici 61 km/h te Rijeci 59 km/h. Zbog vjetra brojne su poteškoće u pomorskom, ali i kopnenom prometu. HAK javlja: Zbog olujnog vjetra na Krčkom…

Više

Snijeg nošen burom na Kvarneru, padao i u Dalmaciji

Jučer smo u tjednoj prognozi najavili da za danas postoji mogućnost snijega na dijelu Kvarnera što se i ostvarilo. Snijeg nošen burom pada posebice na istočnom priobalju, a povremenih prolijetanja pahulja ima i u Rijeci, što potvrđuje i službeni podatak DHMZ-a od 11 sati, gdje je Rijeci u opisu vremena slab snijeg. Još je konkretnije u Gorskom kotaru, Lici, unutrašnjosti zemlje, ali i u Dalmaciji gdje je Šibenik na mjerenju DHMZ-a u utorak u 7 sati imao izmjeren jedan centimetar snijega.Od postaja u Gorskom kotaru, čiji su podaci dostupni, samo…

Više

Srijeda započela maglom na dijelu Jadrana

Sukladno najavama, zbog stabilne anticiklone, vremenskih prilika bez previše vjetra i temperaturna inverzija glavni su razlog što danas imamo pojavu sumaglice i magle na dijelu sjevernog Jadrana. Magle ima i gorskim krajevima. Uz Gorski kotar i Liku, fotografije maglom obavijenih mjesta pristižu nam i s otoka Lošinja i Raba. Na području s maglom i niskom naoblakom i temperature zraka su niže, ponegdje i za 10-ak stupnjeva. To se najbolje uočava na primjeru Gospića, Parga i Zavižana, pri čemu magloviti Gospić mjeri 9 °C, vedri Zavižan 17 °C, a Parg čak…

Više

Plan protiv plavljenja uslijed klimatskih promjena

Predstavnici pet jadranskih županija u Kaštelima su raspravljali o upravljanju obalnim područjem ugroženim neizbježnim klimatskim promjenama. Kritične točke uočene su diljem Jadrana. Zato gradovi, županije i struka ne sjede prekriženih ruku, nego traže rješenja. I to uz pomoć novca iz europskih fondova. Zbog mogućeg plavljenja uslijed više razine mora u Šibensko-kninskoj županiji najugroženija su sama šibenska Riva,Vodice i Pirovac. U Dubrovačko-neretvanskoj Dolina Neretve, a u Splitsko-dalmatinskoj 17 kilometara duga kaštelanska obala koja je prva i dobila plan upravljanja obalnim područjem splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. – To je strateški dokument koji…

Više