Ukoliko temperature nastave rasti, do kraja stoljeća Zemlja bi mogla postati jedno iznimno toplo mjesto, a prostor za ‘sakriti’ se od velikih vrućina mogao bi biti pretijesan.
NASA-ini znanstvenici izračunali su koliko bi se temperatura, a s njom i svijet, mogli promijeniti do kraja stoljeća. U interaktivnoj karti označene su temperature od samih početaka bilježenja, od 1950. pa sve do 2100. godine za svaki grad na kugli zemaljskoj, piše Daily Mail.
Osim ukupne slika svijeta, NASA je u kartu uključila mogućnost pregleda tempetarura za svaki grad. U tražilicu upišite ime grada, a sustav će vam prikazati što bi se moglo dogoditi u tom dijelu svijeta, te koliki porast temperatura se očekuje. Kartu na kojoj su označene promjene temperatura, kao i one koje bi se mogle dogoditi, pogledajte OVDJE.
Ovo je prva u nizu ovakvih interaktivnih karata, napominju iz NASA-e, uz najavu novih, boljih i poboljšanih koje će potom služiti svim stručnjacima i znanstvenicima ne bi li se što prije pronašlo rješenje za sprječavanje porasta temperatura.
Osim pronalaska načina za sprječavanje rasta temperatura, NASA-ini stručnjaci napominju kako ova karta može poslužiti svim vlastima da počnu s planiranjem budućnosti svojeg naroda te da im na vrijeme omoguće uvjete za život u takvim klimatskim uvjetima.
Najviše temperature čekaju područje oko Ekvatora, no i slika Europe bi se mogla uskoro promijeniti. Osim porasta temperatura karta omogućuje i uvid u kretanje količine ugličnog dioksida čija bi se razina prema izračunima do kraja stoljeća mogla udvostručiti.
Hrvatska smanjila emisije CO2
U Europskoj uniji prošle je godine u odnosu na 2013. u većini zemalja članica smanjena emisija ugljičnog dioksida od sagorijevanja fosilnih goriva, u Hrvatskoj se procjenjuje za 6,3 posto, a na razini EU-a prosječno je smanjena za pet posto, objavio je u ponedjeljak europski statistički ured Eurostat.
Emisija ugljičnog dioksida uvelike pridonosi globalnom zagrijavanju i na nju otpada oko 80 posto svih emisija stakleničkih plinova.
Prema procjeni Eurostata, tijekom protekle godine emisija ugljičnog dioksida pala je u gotovo svim zemljama, osim Bugarske, gdje je zabilježeno povećenja od 7,1 posto, Cipra s povećenjem od 3,5 posto, Malte 2,5 posto, Litve 2,2 posto, Finske 0,7 posto i Švedske 0,2 posto.
Procjenjuje se da je najveće smanjenje od 14,1 posto imala Slovačka, zatim Danska 10, 7 posto, Slovenija 9,1 posto, Velika Britanija, 8,7 posto, Francuska 8,2 posto. U Hrvatskoj se smanjenje procijenjuje na 6,3 posto, što je više od prosjeka u EU.
Izvor: HINA
Naslovna foto: NASA
