Ovogodišnji rujan je oborio sve rekorde kada je u pitanju ledena površna na Antarktici, a satelitska mjerenja se vrše od 1979. godine. Preciznije rečeno, 20. rujna je postavljen rekord koji iznosi 20,14 milijuna kvadratnih kilometara pod ledom, odnosno 1,55 milijuna kvadratnih kilometara više od prosjeka 1981.-2010., te 0,57 više od prošlog rekorda zabilježenog 30. rujna prošle godine. Ovi podaci se odnose na sea ice extent tj. površinu na kojoj je pokrivenost ledom na moru barem 15 %. Ukupna površina leda na Arktiku i Antarktici je oko 0,34 milijuna kvadratnih kilometara…
VišeDan: 24. rujna 2014.
Još jedna prolazna promjena pa “pozdrav Suncu” do kraja rujna
Nakon što smo odradili frontu koja je Zavižanu donijela prvi ovosezonski snijeg, koji je 3 tjedna uranio u odnosu na uobičajeni dolazak, nakratko je ojačala anticiklona sa zapada Europe i donijela lijepo vrijeme. Već danas, ona je potisnuta zapadnije, a prema nama kreće sustav iz Tirenskog mora koji će biti brzopotezan, a možete ga vidjeti na naslovnoj grafici DHMZ-a. Suladno tome, oblaci već pristižu u PGŽ, za sada se radi o visokoj naoblaci, koja previše ne ometa sunce pa su i temperature dosta visoke. Prema situaciji od 14:20h, u Gorskom…
VišeUnatoč kiši i nižim temperaturama, ljeto po postajama PGŽ bilo toplije od prosjeka!
Kada pričamo o proteklom ljetu, mnogi će reći da takvo ljeto ne pamte. Ako se prisjetimo, u Rijeci je jedan jedini dan (i to još nije bilo kalendarsko ljeto) temperatura prešla 35°C. Sve ostale dane temperature su bile niže i tako puna 3 ljetna mjeseca. Unatoč većoj količini oborina i temperaturama na koje nismo navikli na službenim postajama u PGŽ, ljeto je bilo ( ne previše) toplije od prosjeka. Pa kako je to moguće? Odgovor leži u računanju prosjeka. Za prosjek se uzima razdoblje od 1961-1990. godine, što postaje sve…
VišePočelo hlađenje Grenlanda / Toplina Europi do kraja rujna i početkom listopada
Pred koju večer pisali smo o AO I NAO indeksu i o njihovom značaju za vrijeme kod nas. Ako ste propustili to štivo, ovdje ga možete pogledati: AO I NAO indeks, da bi razumjeli, o čemu ćemo pisati u ovom tekstu. Zima se čini milijunima svjetlosnih godina daleko od naših krajeva, a da bi uopće mogla stići do naših krajeva kad za to bude vrijeme, potrebno je da se Arktik ohladi što više i padne što više snijega kako bi jednom, s pucanjem polarnog vrtloga, jezgre hladnoće mogle u umjerene…
Više