Kada vam netko spomene proljeće, odmah ćete automatski ga povezati s buđenjem prirode nakon zimskog sna, duljim danima, višim tempraturama zraka.
Iako zime nismo ni imali u proteklom razdoblju, ljudska psiha djeluje na način da zimu odmah povezuje s hladnoćom, tmurnim vremenom, kratkim danima.
S proljećem sve se mijenja. Može se dogoditi da proljeće bude tmurno, kišovito, svježe, ali ljudska će ga psiha opet prikazivati kao vedro godišnje doba. Zima može biti najsunčanija, opet će imati negativnu konotaciju u većine ljudi.
Proljeće utječe i na raspoloženje. Dulji i sunčani dani s puno topline učinit će da se većina ljudi osjeća ugodno i raspoloženo. Promjena zapravo započne odmah po najduljoj noći u godini, 20 ili 21. prosinca, jer već nakon tog datuma dan se počinje produljavati, a noć skraćivati i počne se pričati o toplijem vremenu, iako zapravo, jedan od najhladnijih mjeseci u godini, veljača, tek slijedi.
Još u ožujku može se osjetiti povremeni utjecaj zime, u travnju već rjeđe, o svibnju da i ne govorimo, iako se znalo događati da Gorski kotar dobije snijeg i posljednjeg svibanjskog dana, uoči početka klimatološkog ljeta. Znalo se događati, ali govorimo o iznimci, ne o pravilu.
Ove godine teško je reći što možemo od proljeća očekivati, vjerojatno bi većina rekla sunce i toplinu kao pripemu za ono što slijedi u ljeto.
