Prilikom utvrđivanja točnih količina pitke vode kojom raspolažemo u ovim trenutcima ključno je što preciznije odrediti koliko je, uz jezera i rijeke, podzemne vode uključeno u taj broj.
U nedavno dovršenom istraživanju znanstvenici su otkrili kako je u desetogodišnjem periodu (2003.-2013.) 13 od 37 podzemnih izvora (35 %) potpuno uništeno zahvaljujući ljudskoj djelatnosti.
Podzemna voda je jedna od najčišćih mogućih oblika vode do kojeg čovjek može doći. Zahvaljujući specifičnim stijenama u podzemlju (osobito sedimentne) voda je pročišćena od štetnih tvari.
Područja koja se vodom opskrbljuju isključivo iz podzemnih izvora najčešće su smještena u suhim suptropskim pustinjskim prostorima poput, primjerice, Arapskog poluotoka, gdje 60 milijuna ljudi svoje dnevne zalihe vode dobiva iz arteških bunara.
Najveći problem je upravo neodržavanje takvih izvora, ali i pretjerano crpljenje vode što nerijetko završava presušivanjem izvora.
Da sve navedeno nije toliko bezazleno kako se čini potvrđuje i NASA – pretjerano crpljenje podzemne vode utječe i na promjene u gravitacijskom polju Zemlje.
Istovremeno, promjena gravitacijskog polja, posljedice prisustva gravitacije kao jedne od četiri temeljne sile u Svemiru, automatski mijenja i ostale izvedene sile kao što su (u meteorologiji bitne) uzgon i Coriolisova sila. Promjena istih evidentira se u klimatskim anomalijama.
Naslovna: Arteški bunar kao izvor pitke vode; Izvor: politikaplus.com
