Kakvo nas vrijeme očekuje u prvom tjednu kalendarskog proljeća?

U drugome tjednu ožujka, Rijeka se zagrijala do visokih 17°C, a otoci su uživali na temperaturama i do 16°C. Kratkotrajno pogoršanje sredinom tjedna nije nam priuštilo previše padalina, no četvrtak i petak su podosta iznenadili s hladnim jutrima. Odmah na početku nadolazećeg tjedna, dočekat će nas pretežno oblačno vrijeme uz ponešto kiše i juga, na sjeveru Kvarnera i bure, zahvaljujući ogranku ciklone koja je ojačala na prostoru zapadnog Sredozemlja. Ne očekujemo veće količine oborina, a dnevne maksimalne temperature mogle bi sezati do 14°C. Slabljenje ciklone na Sredozemlju i jačanje anticiklone…

Više

Osvrt na vrijeme u ovom tjednu

Nakon prošlotjedne borbe s orkanskom burom, vrijeme proteklih nekoliko dana bilo je prava uvertira u idealno proljeće. Tjedan smo započeli uz vedro i sunčano vrijeme popraćeno burom u opadanju. Tijekom ponedjeljka i utorka živa u termometru popela se visoko – Rijeka se zagrijala do 17°C i u utorak bila najtopliji grad u cijeloj Hrvatskoj. Zbog sudara dviju oprečnih zračnih masa, hladna fronta nalazila se sjeverozapadno od našeg područja. Na vrijeme u našim krajevima tijekom srijede i četvrtka utjecao je frontalni poremećaj spomenute hladne fronte. Naoblaka iz smjera sjeverozapada počela je…

Više

Ožujak “luđak” – Saznajte još neke zanimljive činjenice koje se događaju u ožujku

Naš prijatelj i kolega Marin Paškvan, na svom samostalnom meteorološkom blogu kojeg uređuje putem facebook stranice Meteo Ris, došao je na ideju napisati malo više o tekućem mjesecu, a tekst prenosimo u cjelosti! Bilo klimatološki, bilo kalendarski, ožujak je prvi proljetni mjesec. I dok je klimatološko proljeće počelo već prvim danom ožujka, kalendarsko će ove godine pričekati do 20.3. kada službeno počinje u 23 sata i 45 minuta. Iako dvije trećine ožujka po kalendaru pripadaju zimi, on je po meteorološkim pokazateljima definitivno proljetni mjesec. Točnije, mjesec ranog proljeća. Znamo li…

Više

DHMZ: Astronomski i klimatološki početak godišnjih doba

Godišnja doba možemo definirati kao određena vremenska razdoblja s obzirom na određena obilježja tijekom jedne kalendarske godine. Pod pojmom godišnja doba prije svega podrazumijevamo astronomska godišnja doba koja ovise o međusobnom položaju Zemlje i Sunca. Točan početak astronomskih godišnjih doba izračunavaju astronomi pomoću tzv. Efemerida (astronomske tablice s izračunima pozicija nekog nebeskog tijela u odnosu na Zemlju tijekom nekog vremenskog razdoblja) te se tako može za svaku godinu odrediti točan početak, tj. datum nastupanja pojedinog godišnjeg doba. Stoga se astronomska godišnja doba još mogu nazivati i kalendarska godišnja doba jer…

Više