Za razliku od Zemljine rotacije i revolucije, cezijevi atomi u službenim satovima koji mjere vrijeme (promjenu vremena) neizmjerno su precizni.
Na točnost i preciznost izmjerenog vremenskog intervala mogu utjecati razne fluktuacije koje su izvan ljudskog utjecaja, kao primjerice, utjecaj gravitacijske sile Mjeseca, jak potres ili atmosferski poremećaj velikih razmjera (radi se o greškama reda veličine mikro do ato).
Budući da primarni satovi za mjerenje vremena koriste kombinirano atomsko i rotacijsko mjerenje, sporija Zemljina rotacija produžiti će nam trajanje sljedećega tjedna.
Početkom mjeseca srpnja (službeno se uzima 4. srpnja) Zemlja je u afelu (točka na eliptičnoj putanji najudaljenija od žarišta u kojemu se nalazi Sunce te se zbog toga okreće sporije nego tijekom zimskih mjeseci).
Radi ovakve pojave, s ciljem izbjegavanja manjih poremećaja u aktivnostima koje iziskuju iznimnu točnost (astronomija, računarstvo), predlaže se kratkoročni prijelaz samo na primarni atomski sat ili pomicanje sata minutu unatrag.
Većina nas ovo produljenje neće ni primjetiti, a sve će proći bez utjecaja na naše svakodnevne aktivnosti.
Zanimljivo je da se u posljednjih 50 godina dan produžio za 25 sekundi.
Naslovna: Foucaltovo njihalo u Pantheonu (Pariz); Izvor: Wikipedia
Foucaltovo njihalo zorni je prikaz Zemljine vrtnje oko vlastite osi, s trajanjem opisa punog kruga od 24 sata (na Zemljinim polovima), te nešto dužim ophodnim vremena na drugim geografskim širinama.
Na ekvatoru Foucaltovo njihalo ne opisuje krug veće se njiše u ravnini.