Nakon velikih i netočnih najava da oluja iz Španjolske dovlači polarni zrak nama, te niza netočnih informacija o meteorološkim podacima iz Španjolske, a radi reputacije ove prelijepe znanosti, gdje težimo jasno i precizno ljude upoznati s onim što se događa bez upotrebe senzacionalističkih metoda, objasnit ćemo što se zaista zbilo nad Pirenejskim poluotokom te kako je do nas došao hladni zrak. Odmah u startu ćemo reći da su brojni mediji posve neutemeljeno prenijeli potpuno netočnu informaciju u želji za senzacijom.
Opća vremenska cirkulacija s početka siječnja nad Atlantikom i našim kontinentom bila je obilježena negativnim NAO indeksom (sjevernoatlantske oscilacije), što znači da je veći tlak nad sjevernim Atlantikom s nižim tlakom iznad Azora i na južnim dijelovima europskog kontinenta. Ovisno od pozicije geografsko prostranstvo visokog tlaka na sjeveru Atlantika može rezultirati frontalnim poremećajima koji putuju do Pirenejskog poluotoka, Sredozemlja i dalje sjeveroistočno i istočno do Balkanskog poluotoka i Turske.
Oluja Filomena je potekla nad srednjim Atlantikom, stigavši s američke istočne obale, sustigla je plitki centar niskog tlaka jugozapadno od Španjolske. Potom se sustav pomaknuo prema istoku, prema kopnu. Zbog vrlo ustrajnog bloka u sklopu negativnog NAO indeksa, već se duže vremena spuštao hladni zrak preko Islanda prema jugu, duboko gotovo do Azora. Dolaskom sve hladnijeg polarnog zraka nakupljao se i širio dalje prema jugu, to je bilo bitno za buduće jačanje oluje i dovelo je do intenziviranja snažne advekcije hladnog zraka sa sjevera. Produbljuje se visinska dolina, što se vidi na slici, a dovlači se dovoljno vlage prema Pirenejskom poluotoku i u samu vrtložnu cirkulaciju.
Obilne oborine u Španjolskoj bile su posljedica tople advekcije po visini dok su u slojevima atmosfere pri tlu ostale niske temperature.
Oluja Filomena je u Madrid donijela 30-40 cm snijega, što je najviše snježnih oborina na tom području od 1971. godine, iako znatno iza događaja snježnih oborina u studenom 1904. godine, kada je zabilježena dvostruka količina snijega. Filomena je također bila slična oborinama kao i drugi takvi događaji u veljači 1907., veljači 1963. i ožujku 1971. godine.
U Malagi je registrirano više od 200 mm kiše, što je izazvalo velike poplave.
Ujutro 11. siječnja, dok su se oblaci raščistili, snijeg koji je pokrivao veći dio središnje Španjolske mogao se vidjeti na satelitskim snimkama. U Snow RGB jaka narančasto-crvena boja predstavlja snijeg, što znači da je tlo bilo prekriveno debelim slojem snijega (više od 10 cm).
Albedo efekt
S dnevnim zagrijavanjem snijeg se topi, a noću se opet smrzava gubeći uobičajenu kristalnu strukturu. Ovaj sloj leda i snijega ima visok albedo, odnosno odbija visok postotak sunčevog zračenja, smanjujući dnevno zagrijavanje koje, zajedno s noćnim hlađenjem dugih zimskih noći, i u ovom slučaju, vedrih noći, pa su sljedeće jutarnje temperature bilo vrlo niske. Sličan efekt se može očekivati nad regijom u danima koji slijede, ako su ispunjeni ovi uvjeti.
Španjolska se približila rekordima niskih temperatura 12. siječnja na snježnom tlu (-13,4 ° C Madrid-zračna luka, najniža temperatura u posljednjim desetljećima), ali stari rekord -15,2 °C iz siječnja 1945. nije srušen. Izdvajaju se još: -13,4°C Toledo, -21,0°C Teruel, -21,3°C Calamocha, ali u prošlosti u tim gradovima također je bilo hladnije.
Niska temperatura iznad zapadnog Sredozemlja pomogla je u održavanju hladnoće iznad Portugala i Španjolske, ispred koje će biti jaka topla advekcija u južni Mediteran i dalje prema Grčkoj.
Mnoštvo dezinformacija vezano za taj događaj u medijima s ovih prostora
Spominjane su razne dezinformacije, zbog čega smo i mi reagirali kao i još neki meteorološki mediji, no svejedno se dezinformacija proširila.
Ovdje je navedena visina snijega i da su vrijednosti snijega u Madridu u prošlosti bile i veće, što naravno nije nezapamćeno, ako se već događalo. Spominjanih -36°C u medijima nije točno. Naime, mjerene su vrijednosti na veilikim visinama blizu te vrijednosti, ali eminentni španjolski meteorolozi se vode preoprukama WMO:
“Promatrana temperatura zraka trebala bi biti reprezentativna na što većem području. Prizemne depresije izložene su iznimnim uvjetima, pa ih treba izbjegavati.”
Jedan takav primjer je izmjerena temperatura u mjestu Tuc de la Llança u 5.19h -34,1°C, a samo 2 km dalje na većoj nadmorskoj visini gotovo upola manje -15°C, grafički prikaz:
Na gornjoj slici se vidi i razlog, a to je temperaturna inverzija na ovom malom području.
Filomena i njeno daljnje djelovanje
Filomena iako izmijenjena, je svojom cirkulacijom i odmicanjem na jugoistok te u sklopu interakcije polarnog i suptropske mlazne struje, povlačila vrlo topao zrak po visini iz dubine sjeverne Afrike, pa je tako u Grčkoj izmjerena vrijednost temperature 11. siječnja od čak 29,2°C (Kreta).
Detaljna prognoza za taj period na ovom portalu je pisana za taj period, pa su tu nećemo dalje zadržavati.
Filomena je svoj utjecaj završila nad našim područjem s kretanjem preko Grčke i Turske. Iako je, na početku, svojom cirkulacijom i odmicanjem dalje uz pomicanjenje grebena prema nama, sudjelovala na početku u otvaranju vrata za dotok/održavanje nižih temperatura nad Balkanom, sada nema utjecaja u dovlačenju vrlo hladnog zraka koji je bio daleko na sjeveru Europe.
Dolazak vrlo hladne zračne mase
Ovaj zrak koji nam je došao je prije svega zbog premještanje anticiklone sa Atlantika (spominjano je mjesto boravišta na početku teksta) preko zapada i jednim dijelom srednje Europe šireći se sjeverno preko Velike Britanije. Iznad sjevera Starog kontinenta se nalazila visinska dolina koja se spušta prema Crnom moru, a u sklopu nje je ciklona koja se premješta iz Skandinavije južno. Sa svojom cirkulacijom suprotno od kazaljke na satu dolazi sa stražnje strane hladni zrak koji se spušta prema Balkanu, odnosno rubom strujanja prethodno spomenute anticiklone (cirkulacija zraka u pravcu kazaljke na satu u anticiklonama). Na sljedećoj animaciji se vidi kretanje spomenute anticiklone i ciklone i kako dovlače hladan zrak prema nama, što ponavljamo, neme veze s olujom Filomena.
Simulacija 500 hPa geopotencijalne visine i anomalija (prva slika) i anomalije temperatura na 850hPa:
Ako pogledamo putanju zračne mase na navedenim nadmorskim visinama kao na donjoj slici, vidimo odakle okvirno dolazi zrak (trajektorija nije idealna zbog same manjkavosti proračuna). Na slici je primjer otkuda je hladan zrak došao u Rijeku i kako se ponašao na kojim visinama.
Napominjemo da je ova postava baričkih sustava potpomognuta iznenadnim stratosferskim zagrijavanjem (SSW), koje se dogodilo 5. siječnja, o čemu je pisano na našem portalu.
Zaključak:
Oluja Filomena iz Španjolske nema veze s dolaskom trenutne hladnoće u naše krajeve!
