Sjeverni Atlantik jedno je od meteorološki najopasnijih i najturbulentnijih područja na svijetu. Ciklone su ovdje česte i jake, a vjetar gotovo pa uobičajeno bude olujan, često i orkanski, a valovi budu visoki od 10 do 15 metara.
Često se na putu tih jakih ciklona nađe i Island, gdje ciklone uobičajeno još dodatno ojačaju (Islandski minimum). Grenland je po tom pitanju još gori, jer osim jakih ciklona prisutna je i hladnoća pa su mećave gdje se doslovno ne vidi prstom pred nosom vrlo česte.
Upravo pred kraj veljače Island i Grenland našli su se na udaru jake oluje, koja je prošla između ova dva otoka. Pred Grenlaandom je na jednoj od bova izmjeren udar vjetra od 120 km/h, a tlak u centru ciklone bio je uraganskih 940 hPa.
Oluja je Grenlandu 25. veljače donijela veliku snježnu mećavu, a dobru porciju dobio je i Island, gdje je 26. veljače u glavnom gradu Reykjaviku izmjeren 51 cm snijega, što je novi rekord za veljaču. 48 cm izmjereno je 1952. godine, što je do nedjelje bio aktualni rekord za veljaču.
Samo dva tjedna prije toga, na Islandu i Grenlandu vladali su potpuno suprotni vremenski uvjeti. Eyjabakkar je 12. veljače izmjerio 19.1°C što je novi islandski rekord za veljaču. Prijašnji je iznosio 18.1°C, a izmjeren je u mjestu Dalatangi 1998. godine.
Naslovna: Reykjavik, foto: Ljósmynd/Guðmundur Jakobsson
