U 80-im godinama proteklog stoljeća, znanstvena zajednica postajala je sve zainteresiranija za pronalazak znakova klimatskih promijena u različitim ekološkim sustavima Zemlje – no kroz to desetljeće, polarni led pokazivao je vrlo slab trend smanjivanja ili nestajanja. Drastične promjene usljedile su tek 15 godina kasnije, a one se u 80-im godinama 20. stoljeća nisu mogle niti zamisliti.
“Bilo je to kao da gledate boju kako se suši”, slikovito je opisao Jay Zwally, viši znanstvenik NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard i jedan od šačice preostalih znanstvenika, koji su na satelitskim snimka polarnog leda počeli raditi još početkom 70-ih godina proteklog stoljeća, prenosi NASA.
Ono što znanstvena zajednica u 90-im godinama nije mogla predvidjeti, jest ubrzano propadanje arktičkog leda koje je uslijedilo od 2000. godine nadalje.
Godine 2005. ljetna razina leda na Arktiku smanjila se na 5.6 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno za 502.000 kvadratnih kilometara manje od godišnjeg prosjeka otkako postoje satelitska promatranja.
Sezona topljenja 2007. godine naglo se intenzivirala u srpnju te godine, kad je razina leda jednako naglo pala. Na opću zaprepaštenost znanstvenika, rekord iz 2005. godine potučen je do sredine kolovoza, a na kraju te sezone led se povukao na 4.3 milijuna kvadratnik kilometara.
Ono što je uvijek nedostajalo tim analizama bila je činjenica da se led sukladno ubrzanom otapanju i smanjenju isto tako i stanjio, što ga je učinilo ranjivijim na vremenske promjene.
U ljeto 2012. godine polarna arktička kapa napravila je novi rekord i smanjila se na svega 3.4 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno gotovo na pola površine prosjeka od 1979. do 2010. godine.
Znanstvenici tapravo i dalje očekuju velike varijacije u veličini akrtičke polarne kape u narednim godinama, a neki su počeli raditi i na projekcijama mogućnosti Arktičkog mora bez leda po ljeti u budućnosti.
Pogledajte video satelitskih snimaka koje je objavila NASA.
Izvor: dnevnik.hr
Foto i video: YouTube
