Prva radionica DHMZ-a s amaterskim udrugama i ljubiteljima meteorologije održana je u Zagrebu 20. ožujka 2019., uoči obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana. Radionica je organizirana s ciljem uspostave partnerskog dijaloga između DHMZ-a i amatera onih okupljenih u udruge i samostalnih.
Program radionice bio je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu su djelatnici DHMZ-a predstavili standarde i protokole koje su dužni poštovati u svom radu, planirana unaprjeđenja te obveze koje DHMZ, kao državna upravna organizacija, mora ispunjavati prema građanima Republike Hrvatske. U drugom dijelu predstavnici udruga su predstavili svoj rad te nas svojim zaraznim entuzijazmom podsjetili zašto smo odabrali meteorologiju kao poziv.
Radionicu je pozdravnim govorom otvorila ravnateljica DHMZ-a, Branka Ivančan-Picek i otkrila kako je ideja o ovoj radionici nastala na prošlogodišnjoj proslavi Svjetskog meteorološkog dana kada je razgovarala s nekoliko prisutnih predstavnika amaterskih udruga. U svom govoru ravnateljica je podsjetila na značaj amaterskog djelovanja od samih početaka meteoroloških motrenja te na važnost uloge koju amaterski motritelji imaju za održivost mreže klimatoloških, kišomjernih i fenoloških postaja DHMZ-a.
Antun Marki, predavač na Geofizičkom odsjeku PMF-a i predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva u svom je predavanju ispričao kako se postaje meteorolog, odnosno koje formalno obrazovanje osoba mora proći da bi dobila zvanje meteorologa.
Dubravka Rasol, načelnica Sektora za praćenje vremena i klime govorila je o meteorološkom motriteljskom sustavu DHMZ-a. Na njezino predavanje nadovezala se Nataša Strelec Mahović, voditeljica strukturnog projekta METMONIC kojim se u DHMZ-u provodi modernizacija meteorološke motriteljske mreže. U okviru projekta bit će razvijena i platforma za prihvat podataka iz različitih izvora što je prilika za suradnju i prihvat podataka mjerenja koje provode amaterske udruge.
Voditelj Službe za razvoj operativnih prognostičkih modela Antonio Stanešić govorio je o numeričkoj prognozi vremena s posebnim naglaskom na produkte modela ALADIN. DHMZ je jedina institucija u Hrvatskoj ovlaštena za davanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave.
O upozorenjima DHMZ-a govorila je prognostičarka Tanja Renko, voditeljica Odjela za Odjel za upozorenja na opasne vremenske pojave. Intenzitet ekstremnih vremenskih događaja jedna je od manifestacija klimatskih promjena. O aktivnostima DHMZ-a u istraživanju klimatskih promjena govorila je klimatologinja Lidija Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Rade Popadić ispričao je kako je pokrenuo forum i osnovao udrugu Crometeo te prikazao rezultate rada udruge na koje su posebno ponosni poput https://pljusak.com/karta.php. Zanimljivo je bilo pogledati film o razornoj snazi bure, a koji je snimio StormChasing Team Senj. Kristijan Božarov iz Crometeo-a predstavio je partnersku udrugu Rimeteo. U Slavoniji djeluje amaterska meteorološka udruga Pannonia Meteo koju je predstavio predsjednik Dejan Agić.
Najosebujnije predavanje održao je Matej Seletković, student biologije i slavonski lovac na munje. Kroz predavanje Kako uloviti čudovište u pokretu? uvukao nas je u svoje cipele i kabanicu te nas postavio za okular svog fotoaparata. Pokazao nam je kako podesiti postavke na aparatu, gdje treba čekatioluju da bi se dobio kadar za pamćenje. Otkrio nam je i kako se priprema za lov, koje sve meteo portale pretražuje, kada i kako donosi odluke za snimanje. Uz njegovo predavanje činilo se lako i jednostavno, no tko god je ikad pokušao fotografirati nešto u pokretu zna koliko znanja i promišljanja za to treba imati.
Na radionici je sudjelovao i Nedim Sladić iz Sarajeva, meteorološki amater koji je predstavio rezultate svojih istraživanja koje će uključiti u svoj diplomski rad. Njegovim sudjelovanjem ova radionica je dobila i međunarodni karakter.
Zadnje predavanje održao je Roland Bilobrk o jednom atipičnom grmljavinskom nevremenu koje je zahvatilo Zagreb.
U diskusiji koja se povela nakon predavanja sudionici su se složili da ova radionica treba biti tek prva u nizu te da postoji puno mogućnosti za uspostavu suradnje, a za dobrobit meteorologije kao znanosti.
