U uvjetima stabilne anticiklone tlak je prilično stabilan, pa su i dnevni grafovi tlaka jednolični, gotovo ravna crta. Na naslovnoj grafici prikazano je kretanje vrijednosti tlaka zraka, svedenog na morsku razinu, na našoj postaji na Pehlinu gdje je tlak tijekom subote mirovao sve do iza 20.30 sati.
Tada je odjednom počeo naglo rasti, zatim padati, a nakon toga ponovno rasti. Tijekom dana njegova vrijednost kretala se oko 1024 hPa. Od 20.30 tlak je počeo rasti, a već u 20.50 bio je na 1024,8 hPa. Potom je uslijedio nagli pad na najnižu vrijednost u danu 1023,1 hPa, izmjerenu u 21.20 sati. Iza tog termina započeo je ponovni rast tlaka te je u 21.40 ponovno bio iznad 1024 hPa. Nakon toga bilo je još manjih osciljacija gore-dolje, a zatim se sve stabiliziralo.
Što je bio uzrok takvom “ponašanju”?
Uzrok treba potražiti oko 18.000 km od naših krajeva. Naime, u subotu u 5.10 sati po srednjoeuropskom vremenu, u Polineziji, nedaleko kraljevine Tonga, erumpirao je podvodni vulkan, čija je erupcija trajala 8 minuta. Prilikom erupcije dogodio se potres od 7.5 po Richteru, a nastao je i tsunami od 1,2 metra koji je pogodio prvo Tongu i Američku Samou, a zatim i Japan, te manji Havaje, dok je upozorenje izdano i za zapadnu obalu SAD-a. Stanovništvo Tonge i Američke Samoe napustilo je niža područja i sigurnost potražilo na višim predjelima.
Tsunami videos out of Tonga 🇹🇴 this afternoon following the Volcano Eruption. pic.twitter.com/JTIcEdbpGe
— Jese Tuisinu (@JTuisinu) January 15, 2022
Prema seizmolozima, ova erupcija je jedna od najjačih na planetu u proteklih desetak godina, a sasvim sigurno je najsnažnija u proteklih 30 godina aktivnosti samog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apaija. O silini provale svjedoči činjenica da su na 800 kilometara udaljenom Fidžiju čuli tutnjavu, a grmljavina se mogla čuti čak i na još udaljenijima Novom Zelandu i Australiji.
Do naših krajeva, 15 sati nakon erupcije stigao je udarni val, čiji se prolaz vidi na grafu tlaka, koji je “skakutao” gore dolje, sve dok val nije prošao.
