U prošloj analizi koju smo objavili 16. siječnja spominjali smo mogućnost hladnijih prodora u veljači. Danas je puno jasnije, iako s još dosta upitnika, ali opet dovoljno da se o tome može napisati nekoliko idućih redaka.
Aktivna Madden-Julian oscilacija (MJO) u fazu 7 ušla je oko 28.01.2024. zahvaljujući propagaciji Kelvinovog vala. Njena reperkusija na vremenske sustave osjeti se u prosjeku sa zakašnjelim (eng. lag) efektom od 10 do 15 dana. Izgledno je da će se u ovoj fazi zadržati prilično dugo – prema trenutnim prognozama najmanje 10 dana. Kutni atmosferski momentum (eng. atmospheric angular momentum – AAM), koji pokazuje mjeru rotacije Zemlje, ima jači impuls u pozitivnim vrijednostima, doprinoseći dinamičnijim vremenskim sustavima.
Trenutne pozitivne vrijednosti AAM-a doprinose i jakim zapadnim visinskim vjetrovima te pojačanom utjecaju s Atlantika. Ipak, u očekivanju je da će impuls ubrzo početi slabjeti te naposlijetku krenuti prema negativnim vrijednostima, dok globalna oscilacija vjetra (GWO) u MJO 7 fazi koincidira sa južnim prijenosom mlazne struje na oko 35°N (područje oko Azora) i negativnim momentom trenja (eng. frictional torque). Ovo se odražava na negativni indeks sjevernoatlantske oscilacije (NAO) i transport vlage preko Mediterana s jačim strujanjem, dok kompenzacijski nad oko 60°N i iznad, formira se polje visokog zračnog tlaka. Slabljenje polarnog vrtloga na oko 10 hPa (cca. 30 km visine) koincidira sa MJO u fazama 7 i 8. “Coupling”, tj. spojeni efekt u kojem sudjeluje stratosfera i troposfera, može biti posljedica pojačanog meridionalnog (sjever-jug) fluksa, s mogućim utjecajem na samu troposferu prema kraju tekućeg mjeseca, kao reakcija na dugotrajnu podršku MJO-a, te pogotovo ako bude išao prema fazama 8 i 1 – faze koje koincidiraju sa poljem niskog tlaka nad europskim tlom.
Razumljivijem rječnikom rečeno – iz svega ovoga proizilazi da je prema sredini mjeseca, a naročito u drugoj polovici veljače, značajnija promjena vremena i više nego izgledna, uz pojačan ciklonalni utjecaj u Sredozemlju, uzrokujući učestalije i jače periode s oborinama na Balkanu u odnosu na proteklih 10 do 15 dana. Prognostički modeli imaju veću pouzdanost ostvarenja prognoze u odnosu na uobičajene okolnosti.
Međutim, iako s više nego izglednom promjenom vremena, ova meteorološka slagalica i dalje nije potpuna. Iako neke stvari teoretski na prvu djeluju i više nego povezane, modeli još nisu potpuno prepoznali u kom smjeru će se stvari odvijati kada je riječ o temperaturnom režimu.
U nedostatku ovih signala, za pretpostaviti je da će, s obzirom na dugotrajnije održavanje MJO-a u sedmoj fazi te povijesnog statističkog koreliranja El Nino fenomena s vremenom u Europi u drugom dijelu zime, hladniji prodori sa sjevera su više izgledniji scenarij za drugi dio tekućeg mjeseca. Pažljivo i s riječima – hladnijim. Ne nužno i hladnim…
