ODSTUPANJE SREDNJE TEMPERATURE ZRAKA ZA TRAVANJ 2015. Analiza temperaturnih anomalija za travanj 2015. godine pokazuje da su gotovo u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -0.2°C (Komiža) do 1.7°C (Parg). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2015. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (sjeverozapadna i dio središnje Hrvatske te dio sjevernog Jadrana) i normalno (preostali dio Hrvatske). ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA TRAVANJ 2015. Analiza količina oborine za travanj 2015. godine koje su…
VišeOznaka: dhmz
DHMZ: Ljeto u proljeću
Već smo i tijekom travnja imali razdoblja neuobičajene topline, a i ovih dana su i jutarnje i dnevne vrijednosti temperature zraka više od prosječnih za početak svibnja. U iduća dva dana očekuje nas još toplije vrijeme, pravo ljetno, osobito u unutrašnjosti. Vrući dani u svibnju nisu neuobičajeni, posebice na kopnu, no češće se javljaju krajem mjeseca i njihov prosječan broj je 1 do 2. Vrijednosti najviše dnevne temperature oko 30 C.st. očekuju se u utorak te još češće u srijedu u središnjim i istočnim predjelima, moguće i u unutrašnjosti Dalmacije.…
VišeDHMZ: Ocjena mjeseca ožujka 2015. godine
ODSTUPANJE SREDNJE TEMPERATURE ZRAKA ZA OŽUJAK 2015. Analiza temperaturnih anomalija za ožujak 2015. godine pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 0.3 °C (Zavižan) do 1.8 °C (Rijeka, Senj i Zagreb-Grič). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za ožujak 2015. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (dio središnje Hrvatske te dio sjevernog i srednjeg Jadrana) i normalno (preostali dio Hrvatske). ODSTUPANJE KOLIČINE OBORINE ZA OŽUJAK 2015. Analiza količina oborine za ožujak…
VišeDHMZ: Astronomski i klimatološki početak godišnjih doba
Godišnja doba možemo definirati kao određena vremenska razdoblja s obzirom na određena obilježja tijekom jedne kalendarske godine. Pod pojmom godišnja doba prije svega podrazumijevamo astronomska godišnja doba koja ovise o međusobnom položaju Zemlje i Sunca. Točan početak astronomskih godišnjih doba izračunavaju astronomi pomoću tzv. Efemerida (astronomske tablice s izračunima pozicija nekog nebeskog tijela u odnosu na Zemlju tijekom nekog vremenskog razdoblja) te se tako može za svaku godinu odrediti točan početak, tj. datum nastupanja pojedinog godišnjeg doba. Stoga se astronomska godišnja doba još mogu nazivati i kalendarska godišnja doba jer…
Više