Jesenska je ravnodnevnica (jesenski ekvinocij) jedan od ona 4 markantna astronomsko-meteoroloških događaja tijekom godine, pored proljetne ravnodnevnice, te ljetnog i zimskog suncostaja (solsticija). Na sjevernoj hemisferi ove godine astronomski početak jeseni izračunat je za datum 22. rujna u 16 sati i 21 min.
Naše opće znanje stečeno tijekom redovitog školovanja upućuje nas na to da taj dan predstavlja onaj moment u kojem se dan (u smislu jedne rotacije zemlje oko svoje osi i traje 24 sata) dijeli na dva podjednako duga dijela, odnosno da su dan (ovaj put u smislu svijetlog dijela nakon izlaska Sunca) i noć (u smislu tamnog dijela nakon zalaska Sunca) raspoređeni u omjeru 12:12 sati. Ali također da jesenska ravnodnevnica predstavlja i razdjelnicu godine na njena dva podjednaka dijela: hladni dio (koji počinje) i topli (koji završava). No nevolja je kada malo pobliže konzultiramo astronomske godišnjake što vidimo da niti je na ravnodnevnicu trajanje dana jednako trajanju noći, niti je topli dio godine po trajanju jednak hladnom.
Naime, uvid u preciznije podatke o izlascima i zalascima Sunca na nekoj točki sjeverne hemisfere, ukazuje da se tražena jednakost dana i noći ostvaruje tek 3 dana nakon ravnodnevnice. A ako pak uzmemo kalendar i jednostavno pobrojimo dane toplog dijela godine (od 20. ožujka., dakle od proljetne ravnodnevnice, pa do 21. rujna.) i hladnog dijela godine (od 22. rujna. do 19. ožujka.), onda vidimo da je topli dio godine dulji za 8 do 9 dana, ovisno da li je godina prijestupna, odnosno da li je hladni dio godine produžen za 1 dan (naravno onaj 29. veljače). Da bi se izbjegli mogući nesporazumi ovdje nije na odmet samo kratko navesti kako proljeće u pravilu nastupa 20. ožujka (zbog složenih astronomskih čimbenika, kojima ovdje nije mjesto za pojašnjenje, zapravo je to interval od 19. do 21. ožujka, ali već je neko vrijeme, a tako će biti i sve do kraja ovog stoljeća, to upravo 20. ožujka).
Konkretno: izlazak Sunca u gradu Splitu izračunat za dan 22. rujna je u 6:42 sati, a zalazak u 18:51, iz čega je razvidno da je vidljivi dio dana 9 minuta dulji od noći. Tek će 25. rujna biti ostvarena jednakost (odnosno omjer 12:12 sati). No, premda to baš i nije na prvi pogled sasvim očito, objašnjenje ove nepodudarnosti je sasvim jednostavno. Naime, stvar je u definiciji izlaska i zalaska Sunca u nekoj točki! Trenutak izlaska Sunca definiran je u odnosu na ravnu horizontalnu plohu kao onaj trenutak kada vrh Sunčevog diska dotakne liniju horizonta, dok je zalazak onaj trenutak kada zadnji rub Sunčevog diska zađe ispod horizonta. Kako se izračun ekvinocija odnosi na sredinu diska, očito je da iz spomenute definicije znači da će vidljivi dio dana biti nešto dulji, i upravo su ona 3 dodatna dana potrebna da se dan dodatno skrati kako bi poništio tu nejednakost.
Kod pitanja hladnog i toplog dijela godine nepodudarnost se također dade jednostavno objasniti, ali potrebno je prisjetiti se još nekih fizikalno-astronomskih detalja iz našeg općeg školovanja. Naime, Zemlja na svojoj godišnjoj putanji oko Sunca (revolucija) ne “ispisuje” kružnicu, nego elipsu (1. Keplerov zakon), što znači da nije u svakom dijelu godine jednako udaljena od svoje matične zvijezde. Zapravo je najbliža Suncu (perihel) kada je na sjevernoj hemisferi zima (4. siječnja), a najudaljenja (afel) kada je ljeto (oko 4. srpnja) (sic)! No, jednako tako podsjetimo se da smo učili kako godišnja doba na Zemlji nisu povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s nagnutošću njene osi u odnosu na ravninu ekliptike (što iznosi 23 stupnja). Ali sama udaljenost mora nam se na neki način odraziti, tako da je ovaj put to povezano s ophodnom brzinom Zemlje. Sada nam 2. Keplerov zakon nalaže da joj je brzina to manja što je udaljenija od Sunca, a vidjeli smo da to pada upravo u topli dio godine, što ujedno znači da on mora nešto dulje trajati (jer je sama rotacija oko svoje osi, dakle duljina dana, u prvoj približnosti konstantna i neovisna o revoluciji oko Sunca)! Naravno, obrat vrijedi za hladni dio godine: kako je Zemlja bliža Suncu mora se gibati brže duž svog kraćeg kraka elipse, pa tako i hladni dio godine traje kraće.
Izvor teksta i slike: HRT
