Oborine u veljači.
Količina oborine za veljaču, i prosječna, pa i rekordna, u nekim je mjestima bila nadmašena već sredinom mjeseca, a promjenljivo vrijeme u posljednja dva tjedna pridonijelo je povećanju popisa meteoroloških postaja na kojima nikada do sada u drugom mjesecu nisu zabilježene količine oborine kao ovo godine. Bilogora, Bjelovar, Varaždin, Krapina, Puntijarka, Zagreb Maksimir, Sisak, Karlovac, Ogulin, Parg, Poreč, Pazin, Rijeka, Senj, Rab, Zavižan i Zadar samo su neke od njih, a u podrobnijoj analizi, koju će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a (www.meteo.hr), vjerojatno će ih biti i više. Prema preliminarnim podacima klimatološka ocjena oborine u veljači u Hrvatskoj će biti od „normalno“ u primjerice Dubrovniku i Osijeku, do „ekstremno kišovito“ u mnogim mjestima.
Osim rekorda u ukupnoj mjesečnoj količini oborine, od ove su godine i novi rekordi u najvećoj dnevnoj (od 7 do 7 sati) količini oborine u veljači, i to u Križevcima, Puntijarki, Griču, Maksimiru, Plesu, Karlovcu, Gospiću i Šibeniku.
I dok je kod nas snijega bilo relativno malo, u Sloveniji, na Kredarici, na 2515 m nad morem, bilo ga je kao nikada do sada u veljači – 19. 2. od ove je godine najraniji nadnevak s 5 ili više metara snijega, a 560 cm izmjerenih 23. veljače oko 7 sati najdeblji je snježni pokrivač zabilježen u drugom mjesecu godine. Dosadašnji rekord je bio «samo» 521 cm.
Temperatura u veljači.
Trenutačno raspoloživi podaci upućuju na zaključak o „toploj“ i „ekstremno toploj“ veljači, pri čemu valja naglasiti kako nikada u poznatoj povijesti mjerenja srednja temperatura zraka u veljači nije bila tako visoka kao ove godine u Poreču, Pazinu, Rabu, Zadru, Šibeniku, Splitu, Hvaru, Komiži, Makarskoj, Dubrovniku, a vrlo blizu rekorda bilo je u Rijeci, Gospiću i Kninu, vjerojatno i još ponegdje. Osim srednje mjesečne temperature, koja se prema standardima dobiva izračunom iz satne temperature u 7, 14 i 21h , većini ljudi vjerojatno više osjeća najnižu i najvišu dnevnu temperaturu. I jedna i druga ove su veljače u Splitu, primjerice, bile ekstremno visoke – srednja najviša bila je 14,3°C, a srednja najniža čak 9,7°C – uobičajena je oko 6, kakva je ove veljače bila samo 3 dana.
Zima.
Ovu zimu, zbog jednostavnijeg računanja i usporedbe s prošlima, od 1. prosinca do 28. veljače, neće se pamtiti po osobitoj hladnoći, ali hoće po oborini, i to ponajviše kiši, te posebice u Gorskome kotaru – ledu, koji je danima stvarao poteškoće.
Klimatoške će ocjene najvjerojatnije biti većinom „vrlo toplo“ i „ekstremno toplo“, a zbog količine oborine – od „normalne“ zime u primjerice Osijeku, u okolici možda čak i «sušne», do „vrlo kišovite“ u Rijeci.
Na zagrebačkome Griču, gdje podaci srednje temperature zime postoje od sezone 1861/62. , ova je zima treća najtoplija, iza one 2006/07. i 1997/98.
Na Zavižanu pak, na 1594 m nad morem, ova, 61. zima u povijesti mjerenja bila je kao ni jedna do sada – sa srednjom temperaturom zraka 0°C. Rekordno je topla bila i na postaji Split Marjan, na 122 m nad morem, a kasnije analize vrlo vjerojatno će ukazati na još neku ekstremno visoku temperaturu.
Proljeće, ljeto
Dugoročne prognoze, za više mjeseci unaprijed, premda ne poudane kao one za mjesec dana, te posebice za desetak dana unaprijed, upućuju na nastavak iznadprosječne topline u sljedećih šest mjeseci, pri čemu je vjerojatnost ostvarivanja pozitivnih odstupanja od prosječne temperature u većini mjeseci veća od 70%. Kompjutorski izračunu rijetko kada daju ekstremne vrijednosti, ali iz verifikacija dosadašnjih rezultata može se zaključiti kako je velika vjerojatnost da neki od sljedećih šest mjeseci barem ponegdje u Hrvatskoj ponovno bude i ekstremno topao, ponajprije lipanj i kolovoz. Naravno, to upućuje i na prognozu iznadprosječnosti i cijelih sezona, i proljeća i ljeta, ne samo u Hrvatskoj, nego i široj okolici. Naravno, ne smije se zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva. Uostalom, u ovogodišnjem siječnju nisu opravdale očekivanja, ali u većini slučajeva su za naš dio Europe prilično dobre i vrijedne daljnjeg praćenja i analize, posebice prognoze temperature, dok su prognoze oborine manje pouzdane.
Tekst: HRT
Foto: novilist.hr
