Posljednjih nekoliko tjedana gotovo je sve stalo. Većina onoga što čini svakodnevnicu suvremenog čovjeka je otkazano. U svojim stanovima, koji se sada doimaju poput kaveza, ljudi su dobili priliku za promišljanje. Oni koji će dopustiti da proces ode dublje od pukog pospremanja materijalnih stvari zasigurno će razmišljati o našoj povezanosti s planetom na kojem živimo.
Na današnji dan Dan planeta Zemlje obilježava se po 50. put. Uvijek do sada bio je povezan s nekim motom što je to što treba biti u fokusu zaštite u tom periodu. Tako je i ove godine, kada je tema klimatske promjene i akcije koje je potrebno provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
Prije samo nekoliko mjeseci scenarij u kojem svijet staje činio se nemogućim. Sada živimo u toj stvarnosti za koju smo mislili da je nemoguća. U samo nekoliko tjedana dogodile su se promjene diljem planeta koje su zabezeknule mnoge. Zrak se iznad Kine i Italije pročistio, nakon 30 godina iz Indije se vidi Himalaja, onečišćenje zraka koje nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva je zbog pada prometa na rekordno niskim razinama, divlje životinje hodaju po gradovima…
S tolikom lakoćom uzimamo svijet u kojem živimo zdravo za gotovo. Tražimo neke velike vanjske podražaje, događaje, putovanja, kako bi se ispunili i dali svrhu svom postojanju. Lijepo je doživjeti nešto što ćemo snimiti i zabilježiti fotografijom, dijeliti na društvenim mrežama ili čuvati u albumima. Ali zaboravljamo na doživljavanje, na čudo, na ushićenje, na zajedništvo – na onaj meki dodir koji nas povezuje s našim domom – sa Zemljom. Ako se ne sjećate kad ste zadnji put čuli šapat prirode sad je pravo vrijeme da joj pružite priliku i osluhnete njene tajne.
Zemlja nam je podarila dom i upravo onoliko koliko nam je dostatno za život pun izobilja. Čak i kada pomislimo da nam nedostaje mnogo toga, naposljetku spoznamo da imamo baš sve što nam je potrebno. Naš planet je raj. Naša Majka nam daje sve resurse kako bismo živjeli u obilju, napredovali intelektualno, razvijali se tehnološki, uzdizali se duhovno, dijelili ljubav bezgranično i jednostavno bili dobro.
Dijelovi teksta prenijeti iz većeg članka: Indira Juratek, Budi dobro
