Dinamična meteorološka 2021. godina je za nama, svaki mjesec je po nečemu bio poseban. Napravili smo detaljan pregled godine po mjesecima, koji donosimo u nastavku.
Siječanj – niz ciklona
S ulaskom u novu godinu, vrijeme je odmah pokazalo svoju oštriju stranu i to duž cijeloga Jadrana. Pljuskovi i grmljavina uz tuču (odnosno fronta) posebno su zapeli na Kvarneru (više zapadna strana) gdje je tuča doslovno zabijelila lokalna područja, a na kojima je pala i vrlo obilna količina kiše, čak i preko 100 mm.
U Gorskom kotaru zbog granične temperature bio je također miks oborina, od tuče, kiše pa do snijega i susnježice, viša područja je zabijelio i snijeg.
Ciklona s centrom nad sjeverom Italije dovela je do padanja obilnog snijega u Gorskom kotaru, a snježna granica se i na Kvarneru spustila do 300 metara.
Zatim smo došli pod utjecaj ciklone iz Tirenskog mora koja je zbog svog položaja donijela Kvarneru buru, a gorju obilniji snijeg.
Glavni događaj je orkanska bura koja je zapuhala zbog položaja ciklone u Jonskome moru, a nešto snijega palo je u cijeloj PGŽ potkraj prve dekade siječnja.
U drugoj dekadi siječnja došlo je do stabilizacije vremena uz niske temperature. 19. siječnja osvanulo je prilično hladno jutro, čak i u Rijeci se minimalna temperatura spustila na -2,6 °C. Nakon toga je stigla južina.
Treću dekadu siječnja obilježile su ciklone, ali i ne previsoke temperature. 22. siječnja izdano je i posebno upozorenje za bujične poplave za Rijeku i okolicu te Gorski kotar i Liku. 25. siječnja s trećom ciklonom snijeg je pao na Krku i Cresu na oko 300 metara visine, ali ne i na riječkom području na istoj visini.
Posljednji dan siječnja donio je istoku Kvarnera i Gorskome kotaru dašak zime. Snijeg je na hreljinskom području zabijelio do 200 metara, a nošen burom padao je sve do mora.
U konačnici je siječanj bio prosječno topao mjesec s iznadprosječnom oborinom.
Veljača – iznadprosječno topla
Početak veljače donio je zatopljenje i južinu, bez stabilizacije vremena, ponovno se mjerila i obilnija kiša. No, s ulaskom u drugu dekadu veljače temperature su se spustile i na najniže vrijednosti dotadašnjeg dijela zime. To hladno razdoblje potrajalo je tek tri ili četiri dana, negdje do 15. veljače. U Rijeci se temperatura spustila do -3,6 °C, 0,6 °C bilo je u Malom Lošinju, u Rabu -1,1 °C, a u Pargu -12,6 °C. Nakon toga uslijedilo je toplije razdoblje. S iznadprosječnom toplinom i stabilizacijom vremena ispratili smo klimatološku zimu,
Veljača je ocijenjena ocjenom ekstremno toplom, dok je oborina bilo oko prosjeka.
Ožujak – ciklone i anticiklone
Klimatološko proljeće započelo je u znaku stabilnog i malo svježijeg vremena, a prvi petak u ožujku obilježio je i prolazak hladne fronte koja je donijela snijeg Gorskom kotaru te prvu marčanu buru Kvarneru.
Uslijedila je stabilizacija vremena do 12. ožujka kada smo došli pod utjecaj ciklone nad sjevernom Italijom koja je već 12. ožujka donijela obilniju oborinu.
14. ožujka obilježila je još jedna fronta uz vrlo promjenjivo vrijeme. obilne kiše oko Učke (oko 30 mm), uzrokovala i snijeg koji se u riječkom zaleđu spustio do svega 300 metara, a akumulacija i od 10-tak cm snijega zabijelila je sve iznad 500 metara. Snijeg je nakratko padao i na najvišim predjelima Cresa, a na ostatku područja palo je 5 – 25 mm kiše i susnježice uz čak i nekoliko munja!
U Gorskome kotaru prava snježna idila, u nekoliko sati palo je do 25 cm snijega zbog čega je promet kroz Gorski kotar tekao otežano, a dogodile su se i brojne prometne nezgode.
Nakon obilne snježne epizode u Gorskom kotaru uslijedila je stabilizacija vremena do 20. ožujka kada je stigla nova hladna fronta, snijeg u gorje, a olujna bura na Kvarner.
Sredina mjeseca ožujka te ulazak u kalendarsko proljeće, popraćeni su uz nešto niže temperature od prosjeka. Početkom treće dekade ožujka nastupila je stabilizacija vremena koja je trajala i do potkraj mjeseca, kada se atmosfera destabilizirala.
U konačnici je ožujak temperaturom bio unutar prosjeka, dok je oborina unutar normale bilo na riječkom području i u Gorskom kotaru, a manje na otocima.
Travanj – mjesec u kojem je zima pokazala zube!
Zima se u travnju nije predala. Početkom mjeseca uslijedili su hladniji dani. Na Kvarner je stigla bura, a u gorje snijeg, a povodom nadolazeće jače promjene vremena 4. travnja je i DHMZ izdao posebno priopćenje. Dolazak izražene hladne fronte i mi smo posebno najavljivali.
6. travnja stigla je jedna od jačih promjena vremena ne samo 2021. godine, nego i jačih uopće u posljednjih nekoliko godina. Od jutra smo izvještavali kako snijeg pada do mora. “Njen dolazak popraćen je jačanjem bure i naglim padom temperature zraka pa je najprije u Gorskom kotaru počeo snijeg , a zatim se brzo proširio i na sjeverni Jadran, iako je bilo i drugih oborina poput zrnatog snijega, susnježice i solike, a u nekoliko navrata je i zagrmjelo.”
7. travnja Rijeka je dobila svoj apsolutni minimum za taj mjesec. U Rijeci je izmjereno -1.2°C, što je novi apsolutni minimum u travnju, čime je srušen rekord od 14.4.1986. kada je izmjereno -0.2°C. Osim Rijeke rekorede su još rušili Gospić, Zagreb-Maksimir, Ogulin i Karlovac.
Nakon zimske epizode već 10. travnja na red je došla kiša koja je obilježila i početak druge dekade travnja, a u gorju je palo i 15 cm snijega.
13. travnja u Rijeci je izmjeren jedna od najhladnijih temperatura na datum u zadnjih 20 godina. “Gledajući arhivu za 13. travnja, u ovom stoljeću za Rijeku, malo je datuma koji su imali niske temperature zraka poput današnje. Danas je maksimum zabilježen u noćnim satima, prije dolaska fronte, a iznosio je 12.4°C. Od dostupnih podataka, zadnji put se temperatura 13. travnja približila toj vrijednosti još 2004. godine uz izmjerenih 12.8°C.“
Prohladno i nestabilno vrijeme nastavilo se i gotovo do potkraj travnja. Točku na “i” pretposljednjeg vikenda travnja stavila je orkanska bura, nakon koje je uslijedilo zatopljenje.
Posljednji tjedan travnja obilježila je iznadprosječna toplina i nestabilno vrijeme, no ni to nije dovoljno da travanj izbjegne ocjenu hladno ili vrlo hladno, dok je oborina bilo u granici prosjeka.
Ovogodišnja prva polovica travnja u Rijeci četvrta najhladnija u povijesti mjerenja
Svibanj – još jedan ispodprosječno hladan mjesec!
Ulaskom u posljednji mjesec klimatološkog proljeća vrijeme je i dalje bilo nestabilno, a nastavilo se i do kraja prve dekade, iako su temperature bile oko prosjeka.
Početak druge dekade opet je obilježila obilna kiša, a nestabilno vrijeme se uz kraće stabilnije periode nastavilo i do kraja dekade. Nije bilo govora o ljetnim temperaturama, čak štoviše 19. svibnja je na predjelima iznad 1100 metara pao i snijeg.
U trećoj dekadi vrijeme se također nije stabiliziralo, a nije došlo ni do zamjetnijeg zatopljenja. Kraj mjeseca obilježila je bura.
Vrijeme bez vrućina u svibnju rezultiralo je da je i svibanj ocijenjen ocjenom hladno, dok je oborina bilo u prosjeku ili čak i iznad na riječkom području i u Gorskom kotaru.
Klimatološko proljeće je većinski prošlo hladnije od prosjeka uz višak oborina, a samo su početak i kraj bili stabilni na nekoliko dana.
Lipanj – ekstremno toplo i ekstremno sušno
Klimatološko ljeto započelo je stabilizacijom vremena i prosječnim temperaturama. 6. lipnja našli smo se pod utjecajem visinske ciklone koja je donijela prolazno nestabilnije vrijeme, a odmah po njenom prolasku uslijedila je stabilizacija vremena.
U utorak 8. lipnja je lokalnim pljuskovima unatoč temperatura zraka u mnogim predjelima PGŽ dosegnula ili prešla 30°C. U Rabu i Malom Lošinju izmjereno je 30°C, Rijeci 29°C, dok je najtopliji u Hrvatskoj bio Senj s 31°C.
Početak druge dekade mjeseca donio je i prolazak oslabljene fronte uz osvježenje, nakon koje je uslijedila stabilizacija vremena.
Kalendarsko ljeto započelo je vrućinom. Što se temperatura tiče prvog dana kalendarskog ljeta, u Slavoniji su one mjestimice dosegnule i 36°C. Kod nas u PGŽ bilo je vruće na Kvarneru (iznad 30 °C) te vrlo toplo u Gorskom kotaru (iznad 25 °C). Te dane obilježilo je i pristizanje pustinjskog pijeska zbog čega je atmosfera bila mutna.
Lipanj smo ispratili sa stabilnim i manje vrućim vremenom, a u konačnici je tijekom mjeseca bilo previše vruće i premalo kišno.
Srpanj – obilne oborine
U srpanj smo ušli s osvježenjem, gdje su temperature pale i za 10-ak stupnjeva Celzijusa, a fronta 5. srpnja lokalno je donijela obilniju kišu te prekinula sušu. Palo je između 20 – 60 mm, lokalno manje ili više, a zemlja je s ovoliko vode mogla lakše preživjeti i novi toplinski val koji je potom stigao i imao svoj vrhunac 8. srpnja.
U drugu dekadu ušli smo s promjenjivijim, nestabilnijim i svježijim vremenom. Nizale su se ciklone, a s njima je pala i obilnija kiša. U Novoj Gradiškoj dogodio se opći potop s 200 mm oborine 16. srpnja.
U trećoj dekadi nastupila je stabilizacija vremena s ugodnim temperaturama, ali je još 20. srpnja riječko područje pogođeno neverinom koji je donio obilnu oborinu i probleme u prometu. Od 26. srpnja uslijedilo je ponovno nestabilnije razdoblje uz iznadprosječnu toplinu, a na samom kraju mjeseca stiglo je i osvježenje s promjenom vremena.
Srpanj je u PGŽ dobio ocjenu toplo ili vrlo toplo te kišno ili vrlo kišno
Kolovoz – u jednom dijelu i listopad
Kolovoz je započeo vrlo turbulentno. U središnjoj Istri zabilježen je čak i tornado koji je ostavio traga u šumi. Prema pisanju IstraMeta, srušio je veći broj stabala te savio stup HEP-a. Nestabilno vrijeme se nastavilo i do kraja prve dekade kolovoza.
Drugu dekadu kolovoza obilježila je vrućina. Temperature su rasle i do 38 °C. U noći sa 16. na 17. kolovoza se premjestila hladna fronta te donijela osvježenje, ali ljeto se ubrzo nastavilo.
U trećoj dekadi red je opet došao na nestabilnosti. Temperature su se snizile, a lokalno je opet bilo izraženijih pljuskova. Temperature su više nalikovale listopadu nego kolovozu. Na samom kraju mjeseca ipak je došlo do zatopljenja.
Kolovoz je u konačnici bio unutar prosjeka i što se tiče oborina i što se tiče temperature, sušnije je samo bilo na riječkom području
Rujan – mjesec bez većih meteo uzbuđenja
Klimatološka jesen započela je s ugodnim temperaturama (oko prosjeka), pretežno vedrim vremenom, ali nažalost i deficitom oborina na širem području PGŽ. Kada se pogledaju grafovi za sva tri ljetna mjeseca ( 6,7,8. ), onda vidimo kako je ovo ljeto među najsušnijima u povijesti mjerenja u Rijeci, no što se tiče toplinskih rekorda, tu stojimo oko najnovijeg (toplijeg) prosjeka.
Stabilno je potrajalo do početka druge dekade kada je stigla dugo priželjkivana promjena vremena i lokalno donijela i preko 100 mm oborine uz pad temperature. U takvom ozračju ispraćen je rujan, a njegov kraj obilježili su i saharski pijesak iz Afrike te sumporni dioksid s Kanarskih otoka, oslobođen erupcijom vulkana.
Rujan je na riječkom području bio ekstremno topao i sušan, a u ostatku županije temperaturom i oborinom u granicama prosjeka.
Listopad – dva tjedna bure i hladnoće
Prvih par dana listopada protekli su uglavnom suhi, kao i veći period mjeseca rujna u kojem nije bilo niti jedne ozbiljnije kiše pa možemo reći kako se suša nastavila i u prvom tjednu jeseni. DHMZ je kraj babljeg ljeta službeno proglasio 5. listopada priopćenjem u kojem je najavio izrazitu promjenu vremena s kojom će temperature izraženije pasti. Upravo to se dogodilo 7. listopada.
S pomicanjem ciklone u srednji Jadran stvorili su se preduvjeti za olujnu buru s orkanskim udarima kakva nije dugo puhala na riječkom području. Na automatskoj postaji na Kozali izmjeren je udar bure od 87 km/h, a rekorder je Krčki most s izmjerenih 191 km/h i orkanskim prosjekom brzine vjetra, zbog čega je most bio zatvoren. Olujni vjetar razbacao je tende i suncobrane na riječkom Korzu. Otežano prometovalo i riječkom zaobilaznicom, a na riječkom području bilo je i srušenih stabala pa čak i oštećenih stupova električne energije. Gorje je dobilo prvi snijeg.
U drugu dekadu listopada ušlo se s burom i zahladnjenjem, ali i stabilizacijom vremena koja je potrajala i gotovo puna dva tjedna. Na samom kraju dekade vrijeme se malo destabiliziralo, a do naših krajeva opet je stigao oblak sumpor dioksida, od vulkana na Kanarskim otocima.
Treću dekadu opet je obilježila stabilizacija vremena zbog čega je listopad na kraju bio sušan mjesec, ali i hladan.
Studeni
Studeni je započeo s vrlo promjenjivim tjednom, obilježavale su ga obilne kiše i prohladne temperature, a mjesta se našlo i za jaku južinu te olujnu buru. Uz sve to, izraženi vremenski uvjeti nisu stvarali toliko poteškoća kao u susjednim područjima Hercegovine i središnje Bosne gdje se izlila skoro duplo veća količina oborina nakon gotovo pola godine aktivne suše.
U drugoj dekadi zavladala je anticiklona koja je potrajala do početka 3. dekade. Tada je nastupila izraženija promjena sinoptičke situacije. Ulaskom u zadnjih osam dana mjeseca studenog, a može se reći i klimatološke jeseni, pao je prvi konkretniji snijeg u višem gorju, uglavnom iznad 800 metara, dok je površinski zabijelilo i do 700 metara nadmorske visine.
Na samom kraju studenog oglasio se i DHMZ najavom obilne kiše. Već 26. studenog u PGŽ je pala obilnija oborina, a potkraj mjeseca uz prolazno zahladnjenje pao je i snijeg u gorju.
Studeni je vratio kišu u prosjek, a ni temperaturom nije previše pozitivno odstupao.
Prosinac – još jedan mokri Božić
Završetak klimatološke jeseni u skladu s dobom godine, prvi snijeg u gorju iznad 600 m.n.v. i na Učki iznad 650 m.n.v. te jutarnji minusi koji su ponegdje dolazili do mora, pravo su obilježje rane zime u koju smo klimatološki ušli početkom prosinca, a u sličnom tonu sve se nastavilo i do kraja prve dekade mjeseca, kada je pala i obilnija kiša, u gorju i snijeg.
U drugoj dekadi dinamičnom i promjenjivom vremenu stigla je pauza, jer je na snagu stupila zimska anticiklona, koja je donijela niske temperature. U takvom ozračju dočekali smo i početak kalendarske zime, no u tom smjeru dekada nije išla. Stigla je južina i iznadprosječne temperature zraka pa tako ni ove godine Božić nije prošao bez kiše, nerijetko i obilnije.
Posljednje dane 2021. godine obilježava anticiklona i iznadprosječne temperature zraka.
