Ako ste čitali naš tekst u kojem spominjemo temperaturnu inverziju, znate da smo u istom članku spomenuli i riječ “sondaža”.
Sondaža odnosno sondažno mjerenje je mjerenje meteoroloških veličina u vertikalnom smjeru uz pomoć radiosonde (pilot balona). Pilot balon se pušta sa zemlje odakle se vrši njegovo praćenje sve do stratosfere. Na različitim visinama mjere se tlak, temperatura zraka, temperatura točke rosišta, kao i smjer i brzina vjetra i ti podaci se emitiraju radiovalovima.
Najveća prednost ovakvog načina mjerenja je što je to najbolji i najčešće korišten način promatranja vrijednosti meteoroloških parametara na različitim visinama. Ti podaci ne samo što dijagnosticiraju trenutno stanje atmosfere, već služe kao bitni podaci za početno stanje kod numeričkih modela.
Mana mjerenja je što pokrivenost sondažnim postajama nije dobra, a ujedno se radi o skupom i kompliciranom mjerenju. Zbog toga se ono vrši samo dva puta dnevno, ali svejedno je dovoljno da bi se vidjelo stanja atmosfere.
U Hrvatskoj postoje samo dvije sondažne postaje, a to su Zagreb (Maksimir) i Zadar (Zemunik).
Podaci sa sondaža su značajni jer se na temelju njih može vidjeti primjerice do kojeg sloja ide temperaturna inverzija, je li temperatura na visini nastanka oborina dovoljna za padanje snijega ili će padati kiša, da li postoji mogućnost oborine koja se smrzava itd.
Interpretiranje podataka sa sondažnih postaja je vrlo jednostavno. Za brzo utvrđivanje situacije najčešće se koristi tekstualni prikaz (na vrhu sondažna postaja Zagreb), no postoji još i skew-T dijagram (ispod na sondažnoj postaji Zadar-Zemunik).
DHMZ
