Toplinski valovi, sunčanica i toplinski udar

Sustav upozoravanja na opasnost od vrućine provodi se u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna.

Pojam toplinskog vala općenito se opisuje kao period neobičnog ili izuzetno vrućeg vremena s trajanjem od najmanje dva do tri dana (WMO WHO, 2015). Utjecaj toplinskog vala analiziran je i humidity indeksom (HI) koji pored temperature obuhvaća i utjecaj vlažnosti zraka. HI je jednostavniji način izražavanja toplinskog stresa kojem su izloženi radnici. Jednostavno se izmjeri temperatura i vlaga. Ako je izmjerena temperatura zraka 31 °C pri relativnoj vlazi od 65% Humidex iznosi 42 °C.

Godišnje nastaje oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih toplinskih valova. Zbog šireg uvida u meteorološki fenomen toplinskog vala, korišteni su sljedeći meteorološki podaci za razdoblje od 2006. do 2015. godine: temperatura (°C), vlaga zraka (%), naoblaka (u desetinama) i jačina vjetra (bofor) te dnevni temperaturni minimum i maksimum – pomoću ovih podataka generirase biometeorološki indeks fiziološke ekvivalentne temperature (PET).

Jedna od metoda: u projektu EuroHEAT analize toplinskih valova za devet europskih gradova toplinski val se definira kao razdoblje u kojem maksimalna očitana temperatura (Tappmax) i minimalna temperatura (Tmin) prelaze preko 90 percentila mjesečne temperaturne distribucije tijekom barem dva dana (D’Ippolit i dr., 2010).

Razdoblja iznadprosječne topline najčešće se definiraju na osnovu 90-tog ili 95-tog percentila dnevne maksimalne temperature i ona se javljaju u bilo koje doba godine, dok se toplinski valovi mogu pojaviti samo u toploj sezoni.

Toplinski val je vremenska pojava, a toplinski udar je posljedica te pojave na zdravlje ljudi. Potvrđuje se kako su respiratorni bolesnici podložniji mortalitetu nego kardiovaskularni bolesnici.

Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. Svrstava se u hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) izazvane vanjskim čimbenicima, odnosno visokom temperaturom okoline.
Nastaje i kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose, te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature.

Pri hipertermiji nužno je povećano znojenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postiže protjecanjem veće količine krvi kroz kožu. Zbog toga u organizmu nastaje „manjak“ krvi (što može uzrokovati poremećaje krvnog tlaka) i ubrzani rad srca (krvotok se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo). Tijelo koristi krv kao rashladnu tekućinu i štiti najvažnije organe, u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje vazodilataciju krvnih žila mozga i moždanih ovojnica, što dovodi do njihove povećane propusnosti. Zbog
toga u nekim slučajevima može nastati edem mozga ili intrakranijalno krvarenje.

Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, srčani ritam i disanje su ubrzani, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru.

U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica, te na kraju koma i smrt. Ako je osoba pri svijesti, treba je smjestiti u hladovinu, u poluležeći položaj, ohladiti tijelo polijevanjem hladnom vodom (zabranjeno je naglo polijevanje veće količine hladne vode!) ili hladnim oblozima, raskomotiti odjeću, na čelo staviti hladne obloge ili vrećicu s ledom, dati piti dosta tekućine, uz zabranu davanja alkohola ili kave. Tijelo se rashlađuje dok tjelesna temperature ne padne na približno 38°C. Može se dati i lijek za snižavanje temperature (antipiretik).

Toplinski udar je najozbiljnija tegoba uzrokovana izlaganju vrućini. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C.

Rezultati dosadašnjih istraživanja o utjecaju temperature na zdravlje:

Izvori:

https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A1070/datastream/PDF/view

https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/DOKUMENTI_PREBACIVANJE/PLANSKI%20DOKUMENTI%20I%20UREDBE/Procjena%20rizika%20od%20katastrofa%20za%20RH.pdf

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/02/Heat-and-Health.pdf

https://link.springer.com/article/10.1007/s00484-013-0706-3

Sličan sadržaj