Prosječna temperatura veljače diljem globalnih kopnenih i morskih površina je za 1.21 °C iznad prosjeka za 20. stoljeće.
Veljača 2016. je već deseti uzastopni mjesec koji je postavio novi globalni mjesečni temperaturni rekord od 1880. godine.
U veljači globalno prosječno površinska temperatura mora bila je za 0.81 °C viša od prosjeka za 20. stoljeće.
Prosječna površina arktičkog leda u veljači bila je za oko 7.54% niža od prosjeka.
Temperatura kopnenih površina u veljači 2016. je bila rekordno visoka za veljaču, i to za 2.31 °C veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 3.2 °C.
Rekordno tople površine na Zemlji zabilježene su u dijelovima Južne Amerike, većem dijelu južne Afrike i juga i istoka Europe, na području Urala u Rusiji, te od jugoistoka Azije do sjevera Australije.
Rekordno topla veljača bila je i na Sjevernoj polutci, gdje je zabilježeno temperaturno odstupanje od +1.55 °C. Sa temperaturnim odstupanjem od +0.89 °C rekordno topla veljača zabilježena je i na Južnoj polutci.
Na području od Rusije do istoka Europe i većeg dijela Aljaske zabilježen je porast temperature za 5°C više od prosjeka za razdoblje 1981.-2010.
Samo neka područja u Aziji su bila hladnija od prosjeka, uključujući krajnji istok Rusije. Rekordna hladnoća je zabilježena samo na sjevernom dijelu Kamčatke.
Karta prikazuje klimatsku ocjenu veljače 2016. prema raspodjeli percentila .
Novi Zeland i Austrija zabilježili su svoju drugu najtopliju veljaču od kada postoje mjerenja, dok je veljača u Švedskoj bila nešto blaža, gdje su mjesečne temperature zraka prosječno za 2 do 4 °C više od prosjeka.
Sve službene meteorološke postaje u Islandu zabilježile su temperature ispod prosjeka u veljači. U glavnom gradu Reykjaviku, temperatura je bila za 0.9 °C ispod prosjeka za radzdoblje od 1961. do 1990. godine, te za 1.9 °C niža od prosjeka u proteklih deset godina.
Naslovna karta prikazuje temperaturno odstupanje kopna i oceana u veljači 2016. u odnosu na prosjek 1981.-2010.
